Piše: Maksim Skripčenko
Ukrajina je na raskrsnici. Slabljenje pomoći izvana sada je stvarnost koja prijeti njenoj budućnosti.
Mjesecima već, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden ne uspijeva proći Kongres koji ne želi odobriti paket pomoći za Ukrajinu zbog protivljenja u Republikanskoj stranci. Evropa se, u međuvremenu, bori sa vlastitim ograničenjima. Njemačka, koja je povećala količinu vojne pomoći, nije poslala ključne rakete Taurus. Kontinuirana podrška Velike Britanije također je zasjenjena nesigurnostima koje okružuju predstojeće opće izbore.
Ali, sve i kada bi evropska pomoć ostala na maksimalnom potencijalu, što je malo vjerovatno, ona je i dalje nažalost neadekvatna kada se uporedi sa ruskom vatrenom moći i resursima. Naprimjer, nedavni plan Francuske da obezbijedi 3.000 granata kalibra 155 mm mjesečno blijedi u poređenju sa Rusijom koja dnevno ispaljuje do 20.000 granata.
Sada kada je podrška ukrajinskoj vojsci i saveznicima opala, ruska ratna mašina – vješta u zaobilaženju sankcija i osnažena neregulisanom prodajom nafte – intenzivirala je ofanzivu. Ukrajina, koja se sada suočava sa ozbiljnom nestašicom ključnih vojnih zaliha, kao što su artiljerijske granate i municija za protuzračnu odbranu, uključujući rakete Stingers, pa čak i Patriot, prisiljena je zauzeti defanzivni položaj. Slabljenje efikasnosti ukrajinske protuzračne odbrane dovelo je do njene veće ranjivosti na zračne napade i povećalo broj civilnih žrtava.
Uprkos izazovima, Ukrajina se nije predala očaju. Umjesto tog, krenula je putem oslanjanja na sebe, na putovanje obilježeno istrajnošću i strateškim inovacijama pred nevoljom. Ukrajinska odbrana prelazi sa hitnih nabavki na jačanje vlastite proizvodnje oružja i sklapanje strateških partnerstava sa stranim odbrambenim kompanijama. Ova promjena trebala bi dugoročno poboljšati domaće ukrajinske odbrambene sposobnosti.
Inovativna upotreba dronova
Inovativni ukrajinski pristup upotrebi dronova, posebno onih s pogledom iz prvog lica (FPV), simbolizira njen fokus na samostalnosti. Efikasnost ovih ne pretjerano skupih uređaja dodatno potcrtava njihova raznovrsnost i preciznost. Sposobni neutralizirati neprijateljsku pješadiju u rovovima i uništiti ciljeve visoke vrijednosti kao što su oklopna vozila, ovi dronovi su promijenili dinamiku ratovanja.
Na primjer, jedan izvještaj o gubicima ruske opreme pokazuje da su FPV dronovi učestvovali u otprilike 35 posto operacija eliminacije od 17. septembra do 17. oktobra. U ovom periodu, dokumentovano je 388 slučajeva uništenja ruske opreme, pri čemu su 146 jedinica uništili FPV dronovi. Napadi su uništili opremu vrijednu 140 miliona dolara, uključujući sistem protuzračne odbrane Tor vrijedan 25 miliona dolara.
FPV dronovi, koji su postali ključna komponenta ukrajinske vojne strategije, sada su u centru napora u cijeloj državi da se poveća proizvodnja. Ne samo da kompanije šire svoje proizvodne linije, nego su prisutni i otvoreni pozivi i obuke za obične građane da pomognu u sastavljanju. Kao rezultat, Ukrajina ima cilj proizvesti najmanje milion takvih dronova u 2024.
Povećan obim proizvodnje pomogao je i da se snizi cijena jednog drona sa 400 na 350 dolara. Poređenja radi, američke kamikaze ili samoubilački dronovi, Switchblade 300, koštaju i do 12 pita više, a municija, Switchblade 600, može biti 200 puta skuplja od FPV drona ukrajinske izrade.
Fokus Ukrajine na samodovoljnost obuhvata i proizvodnju teškog naoružanja, od kojih je samohodna artiljerijska jedinica 2S22 Bohdana savršen primjer. Najmanje 30 Bohdana proizvedeno je za vrijeme rata. Navodno, do sada još nije izgubljena još nijedna, a samo je nekoliko jedinica oštećeno i na popravku je.
Uspostava saradnje na polju odbrane
U proizvodnju Bohdana uključeno je 25 firmi i blizu 400 stručnjaka. Proizvodnja je decentralizirana kako bi se zaštitila od neprijateljskih napada. Ključno je da se pojača proizvodnja ove haubice jer saveznici Ukrajine nisu uspjeli osigurati dovoljno artiljerijskih sistema kalibra 155 mm da bi zadovoljili njene potrebe. Nacionalna proizvodnja isto tako značajno snižava cijenu jedne jedinice, koja trenutno košta blizu 2,5 miliona dolara.
Ukrajina isto tako pokušava uspostaviti različite saradnje na polju odbrane sa saveznicima. Jedan primjer je saradnja sa njemčkim Flensburger Fahrzeugbau Gesellschaftom, koji će uspostaviti centar za popravke na zapadu Ukrajine, čime će se značajno povećati efikasnost održavanja opreme poput tenkova Leopard, pružajući obuku za ukrajinske mehaničare na licu mjesta.
Još jedan njemački proizvođač oružja, Rheinmetall, već je postavio radionicu za popravak tenkova u Ukrajini i nedavno je najavio planove za uspostavu tvornice za proizvodnju municije kalibra 155 mm, u zajedničkom poduhvatu s ukrajinskim partnerom.
Ukrajina je isto tako sklopila sporazum sa češkom vladinom Agencijom za odbrambenu saradnju o uspostavi grupacije za proizvodnju oružja i sa švedskim BAE Systems za zajedničku proizvodnju borbenog pješadijskog vozila CV-90.
Ova težnja ka samoodrživosti nije samo ratni odgovor nego i strateška vizija. Cilj Ukrajine je izgraditi snažnu odbrambenu industriju koja može smanjiti njenu ovisnost o podršci izvana, pomoći da dobije ovaj rat i razviti snažan vojni faktor odvraćanja protiv budućih prijetnji. Ukrajina isto tako želi postati značajan izvoznik oružja, koristeći svoj odbrambeni sektor za ekonomske i geopolitičke dobitke.
Pomak ka samoodrživosti i inovativnim strategijama svjedoči o ukrajinskoj otpornosti. Podrška saveznika možda jenjava, ali ne i ukrajinska riješenost da dobije ovaj rat i osigura svijetlu budućnost za svoje građane.