Pročitajte nekoliko načina za razlikovanje pogrešnih i tačnih informacija o ratu u Ukrajini. Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je talas širenja pogrešnih i lažnih informacija na društvenim mrežama i u medijima.
Marijana Spring, stručna reporterka Radija 4 BBC-ja u podkastu Rat za istinu, prati priče ljudi koji su naseli na lažne vijesti i pruža nekoliko savjeta kako ih izbeći, piše BBC na srpskom.
“Od početka rata, zatrpana sam porukama ljudi koji pričaju o snimcima na društvenim mrežama koji dovode u zabludu i nalozima za širenje teorija zavjere. Ovo se ne događa samo na društvenim mrežama – propaganda koju šire države se takođe gradi lažnim tvrdnjama. U novoj seriji podkasta izvještavaću o ratu informacijama koji se nadvija nad Ukrajinom i o slučajevima ljudi koji su povjerovali u pogrešne tvrdnje”, navela je Spring.
Kako možete da prepoznate netačne informacije i zaustavite njihovo širenje?
1. Obratite pažnju na stare snimke koji dovode u zabludu
Postoje stvarni i uznemirujući snimci o onome što se događa u Ukrajini koji se dijele putem interneta.
Ali, ima i snimaka starih sukoba koji postaju veoma popularni.
Često ih dijele ljudi koji su šokirani ili čak pokušavaju da pomognu, ali tako samo podstiču haos onima koji se nalaze u toj zemlji.
Najbolji način da provjerite da li je video vjerodostojan je da potražite dokaze poput vremenskih prilika, saobraćajnih znakova ili da poslušate kojim jezikom govore ljudi na snimku.
Snimci ruske invazije na poluostrvo Krim i eksplozije koja se dogodila 2020. godine u libanskoj prijestonici Bejrut masovno su dijeljeni na društvenim mrežama uz tvrdnje da su to scene aktuelnog sukoba u Ukrajini. Korišćenjem Gugl mapa možete otkriti da li je video zaista snimljen tako gdje je napisano.
Moguće je i provjeriti da li su snimak ili fotografija ranije podijeljeni na društvenim mrežama preko obrnute pretrage slika, koja je dostupna na nekoliko sajtova na internetu.
Tako ćete se uvjeriti da su materijali iz prethodnih sukoba ponovo iskorišćeni.
2. Ko dijeli sadržaj i zašto?
Važno je saznati ko je prvi podijelio objavu.
Da li možete da provjerite identitet tog korisnika i da li je on pouzdan izvor?
Ljudi koji dijele lažne snimke ponekad pokušavaju da prikupe lajkove i dijeljenja njihove objave.
Trenutak je uznemirujući i objave o situaciji u Ukrajini će vjerovatno naići na veliko interesovanje.
Ima i onih koji šire pogrešne tvrdnje sa drugim ciljevima – zbog njihovog političkog plana ili da bi namjerno unijeli zabunu.
Nekoliko mladih iz Ukrajine mi je pričalo o nalozima naklonjenim Rusiji, putem kojih se oni koji stoje iza njih raspravljaju sa Ukrajincima i bez dokaza tvrde da je rat “isceniran” ili da ukrajinske vlasti bombarduju teritoriju sopstvene zemlje.
Razgovarala sam sa jednim čovjekom koji mi je objasnio da je pokazivao fotografije razorenog doma u blizini Kijeva, ali da ni to nije ubijedilo vlasnike ovih naloga da govore istinu.
Mnogi od njih nemaju pratioce ili ih imaju samo nekoliko, koriste proizvoljna imena i profilne slike koje su pronašli na internetu.
Počeli su da dijele objave poslije početka invazije i teško je reći ko stvarno stoji iza ovih naloga.
Sa nekih naloga su se ranije širile lažne vijesti o pandemiji koronavirusa, a sada su se usredsrijedili na promovisanje teorija zavjere o ratu.
Iste pogrešne tvrdnje, kao na primjer da su ranjeni u bombardovanju “glumci”, pojavljuju se iznova i iznova, a plasiraju ih ruske diplomate.
3. Zastanite prije dijeljenja objave
Mnoge stvari o ratu koje se pojavljuju na društvenim mrežama su zastrašujuće.
One dovode do reakcije i ljudi ih često dijele bez prethodne provjere.
Pogrešne informacije se šire zato što se služe našim emocijama i pristrasnošću.
Ne radi se samo o negativnim emocijama – ponekad i priče koje bude nadu postaju vrlo popularne.
Iako one mogu pozitivno uticati na moral, doprinose haosu na internetu i otežavaju ljudima da shvate šta se zaista događa.
Rat informacijama se ne vodi samo preko društvenih mreža.
To je bitka ukrajinske i ruske vlade – obje pokušavaju da plasiraju propagandu.
Potrebno je zapitati se zašto određeni izvor nešto tvrdi i da li je ta tvrdnja potkrijepljena dokazima.