Dosadašnja ministarka spoljnih poslova Liz Tras nova je premijerka Velike Britanije i liderka Konzervativne stranke. Sa 81.326 glasova Tras je pobijedila svog protivnika Rišija Sunaka koji je imao 60.399 glasova. Tras će već sjutra početi sa obavljanjem premijerske dužnosti nakon što je zvanično imenuje kraljica Elizabeta Druga.
Ono po čemu će ove godine prijem kod kraljice Elizabete biti specifičan jeste da prvi put u toku njene vladavine on neće biti održan u Londonu
Kako je saopštila Bakingemska palata, 96-godišnja kraljica ovog puta neće napuštati Škotsku i za razliku od prethodnih slučajeva, odlazeći premijer Boris Džonson moraće u dvorac Balmoral, gdje će na kraju 6. septembra kraljica primiti i njegovog nasljednika.
Kraljica se obično sreće sa novim premijerom u Bakingemskoj palati u Londonu, a susret u Balmoralu, gdje ona obično provodi ljeto, predstavlja kršenje tradicije do kojeg je došlo zbog toga što ona ima poteškoće sa kretanjem.
Tras je treća premijerka Velike Britanije u istoriji, nakon Margaret Tačer i Tereze Mej.
Nasljeđuje posrnulu ekonomiju u zemlji
Kako ukazuje BBC Liz Tras je, kada je imala sedam godina, u imitaciji po izboru u svojoj školi glumila Margaret Tačer, koja je 1983. godine pobijedila ubjedljivom većinom.
A 39 godina kasnije, ona je zaista pošla koracima “Čelične lejdi” i postala liderka Konzervativne partije i premijerka.
Nakon dugotrajne političke borbe za premijera Velike Britanije, Tras je postala nasljednica Borisa Džonsona, koji je svrgnut sa mjesta lidera nakon što je zbog niza skandala izgubio podršku stranke.
Birtanski mediji pišu da će nova premijerka odmah biti izložena pritisku da objavi plan za rješavanje naglo rastućih računa za električnu energiju.
Osim toga, Tras nasljeđuje posrnulu ekonomiju u zemlji, sa najvišom inflacijom u poslednjih 40 godina.
Mnogi su optimistični da će nova premijerka podržati planove za zamrzavanje takozvane energetske granice, maksimalne cijene domaćeg gasa i električne energije, koju svaka tri mjeseca postavlja regulator Ofgem.
Hitne mjere već prve sedmice na vlasti
Liz Tras je juče izjavila da će već tokom prve sedmice na vlasti pokrenuti hitne mjere kako bi se pozabavila rastućim računima za energiju i povećala zalihe energije.
Rekla je i da će biti “hrabra” u rješavanju problema slabe ekonomije, ponavljajući svoje obećanje da će podstaći njen rast kako bi se riješila “duga lista problema”.
Pišući za ‘Sandej telegraf’, navela je da razume koliko je kriza troškova života izazovna za Britance i da će preduzeti “odlučne mjere kako bi osigurala da porodice i preduzeća mogu preživjeti ovu i sljedeću zimu”.
“Planiram da u prvoj sedmici moje nove administracije odredim naše hitne korake u vezi sa računima za energiju i snabdijevanjem energijom”, rekla je ona.
List ‘Sandej tajms’ citirao je izvore u ministarstvu finansija koji su rekli da bi trošak njenog plana mogao lako da premaši 100 milijardi funti (115 milijardi dolara), od kojih bi većina bila osigurana zaduživanjem vlade.
Tras je ranije u intervjuu za BBC odbila da iznese bilo kakve detalje, rekavši da nije u redu da iznosi svoju “preciznu strategiju” prije nego što je preuzela dužnost.
Takođe, nije željela da komentariše pomenutu cifru od 100 milijardi funti.
Imenovaće Vijeće ekonomskih savjetnika
Kako je najavila, njen pristup će biti dvojak: hitna akcija za rješavanje krize troškova života i plan za postizanje ekonomskog rasta, a osim toga ona će imenovati Vijeće ekonomskih savjetnika koje će davati “najbolje ideje” za privredu.
“Moramo donijeti teške odluke kako bismo osigurali da ne budemo u ovoj poziciji svake jeseni i zime. Spremna sam da donesem teške odluke za obnovu naše ekonomije”, napisala je ona.
U trenutku kada je vlada koju je predvodio Boris Džonson pucala po šavovima, a skandali se ređali jedan za drugim, ministarka spoljnih poslova Liz Tras bila je jedna od onih koja se nije pretjerano mnogo mešala u unutrašnje procese i rad britanskog premijera.
U to vrijeme, smatralo se da njena odanost Borisu Džonsonu u trenucima kada su se skandali ređali oko njegovog imena i neki od njenih beskompromisnih stavova (koji nisu uvijek dobrodošli, naročito u unutrašnjoj politici) potencijalno mogu da ugroze njen krajnji cilj preuzimanja vođstva države.
Kada je riječ o njenoj političkoj ličnosti i popularnosti unutar stranke, Tras je još početkom januara radila na pridobijanju podrške uticajnih ljudi u Konzervativnoj partiji kako bi preuzela lidersku poziciju.
Nasljeđe Borisa Džonsona i Konzervativne stranke
U unutarstranačkim anketama koje se objavljuju svakih nekoliko mjeseci, Tras je nemali broj puta krajem 2021.godine i početkom ove godine istaknuta kao najpopularnija ministarka među članovima vlade Borisa Džonsona.
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, smatra se da će izborom Liz Tras za britansku premijerku, Bosna i Hercegovina, ali i druge države gotovo pa sigurno dobiti dodatnu podršku kako u borbi protiv ruskog uticaja tako i u napretku na evroatlantskom putu.
Meri Elizabet Tras rođena je u Oksfordu 1975. godine.
Svog oca, profesora matematike, i majku, medicinsku sestru, opisala je kao “ljevičare“.
Kao djevojčicu, majka ju je vodila na protestne šetnje Kampanje za nuklearno razoružanje, organizacije koja se oštro protivila odluci vlade Margaret Tačer da dozvoli da se američke nuklearne glave postave u kampu RAF-a Grenem Komon, zapadno od Londona.
Njena porodica se preselila u Pejsli, zapadno od Glazgova, kad je Tras imala četiri godine.
Porodica se kasnije preselila u Lids, gdje je ona pohađala Raundhej, državnu srednju školu.
Na Univerzitetu u Oksfordu je studirala filozofiju, politiku i ekonomiju, i bila aktivna u studentskoj politici, isprva za liberalne demokrate.
Na Oksfordu, Tras je prešla u konzervativce.
Prvo bila ministarka pravde
Pod vladavinom Tereze Mej, služila je prvo kao ministarka pravde, a zatim je prešla na mjesto glavne sekretarke ministarstva finansija.
Kad je Džonson postao premijer 2019. godine, Tras je preuzela položaj ministarke za međunarodnu trgovinu – što je bio posao koji je podrazumijevao susrete sa globalnim političkim i poslovnim liderima u cilju promovisanja britanskih trgovinskih interesa.
Zatim je 2021. godine u 46. godini dobila jedan od najviših položaja u vladi, preuzevši od Dominika Raba ministarstvo spoljnih poslova.
Kad je u februaru Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu zauzela je čvrst stav, zahtijevajući da sve snage Vladimira Putina moraju da se potisnu iz zemlje.