U februaru prošle godine, kad je ruski predsjednik Vladimir Putin jezivim televizijskim govorom najavio svoju invaziju na Ukrajinu, Kremlj je bio toliko uvjeren u uspjeh da je prvom talasu ruskih vojnika naređeno da spakuju posebne uniforme za paradu pobjede u Kijevu.
Nije trebalo dugo da se Putinovi planovi raspadnu.
Gotovo godinu nakon početka rata desetine hiljada ruskih vojnika su ubijeni, stotine hiljada muškaraca pobjegli su iz zemlje kako bi izbjegle uniformu, a neke ruske regije koje graniče s Ukrajinom gotovo su svakodnevno granatirane. Tokom posljednje dvije sedmice ruske snage pretrpjele su najveću stopu gubitaka od početka rata, prema britanskom ministarstvu odbrane.
Umjesto trijumfalnih govora u glavnom gradu Ukrajine, Putinov imidž vrhunskog stratega je razbijen, ostavljajući ga nedvosmisleno slabijim nego u bilo kojem trenutku njegove 23-godišnje vladavine, piše The Times.
Njegov neuspjeh da obezbijedi brzu pobjedu koštao ga je poštovanja i neupitne lojalnosti najviših zvaničnika, rekao je Gennady Gudkov, bivši pukovnik KGB-a i bivši ruski poslanik koji živi u egzilu.
“Putin ne može vladati Kremljom kao prije. Napravio je mnogo glupih grešaka i svi – od glavnog štaba oružanih snaga do vođstva FSB-a i njegovih bliskih saradnika – to razumiju”, rekao je Gudkov.
“Zvaničnici postaju sve hrabriji i drskiji, a unutrašnja svađa je eskalirala. Više nema podređenosti Putinu kao prije godinu dana”, rekao je Gudkov, koji je citirao razgovore s rođacima insajdera iz Kremlja, saradnika političkih osoba u Moskvi i neimenovanih ruskih tajkuna. “Ovo je tiha pobuna protiv Putina”, rekao je.
Tatjana Stanovaja, ruska politička analitičarka čije je istraživanje fokusirano na Kremlj, rekla je da iako je bilo malo šanse da će zvaničnici biti dovoljno hrabri direktno kritikovati Putina, mnogi su razočarani njegovim katastrofalnim postupanjem u ratu.
“Mnogi su ga poštovali”, rekla je. “Ne više.”
Putin uvjeren u “istorijsku misiju”
Osim ponižavajućih gubitaka na bojnom polju, ruska ekonomija takođe je napeta pod teretom zapadnih sankcija, uključujući ograničenje cijena ruske nafte.
Prošlog mjeseca Rusija je zabilježila budžetski deficit od oko 20 milijardi funti, najveći u januaru otkako je Putin došao na vlast 2000. Sankcije su takođe lišile članove ruske elite strane imovine, uključujući imovinu u Evropi.
Ipak, Putin ostaje uvjeren da ispunjava svoju “istorijsku misiju” da Kijev stavi pod kontrolu Moskve, rekao je Fjodor Lukjanov, koji vodi ruski Savjet za vanjsku i odbrambenu politiku, koje ponekad savjetuje Kremlj. Tvrdi da Savjet nije konsultovan o odluci o invaziji na Ukrajinu, a ključne odluke donose isključivo Putin i mala grupa tvrdolinijaša.
Uprkos neuspjesima koje je pretrpjela njegova vojska, Putin je djelovao mirno kada je odgovarao na pitanja na forumu krajem oktobra, kaže Lukjanov.
“Bio je samouvjeren i opušten kao nikada prije”, rekao je. “Nije bilo nikakve iritacije, kakva god pitanja bila postavljena. Čini se da je 200 posto siguran da je ono što radi i što Rusija radi potrebno i da je bilo neizbježno. Da smo na pravoj strani istorije, što god se dogodilo.
Nuklearna retorika
Lukjanov je takođe otkrio da su mnogi ruski političari bili zbunjeni jer Kremlj nije uzvratio “na pravi način” na snabdijevanjem Ukrajine zapadnim oružjem.
Putin je na početku rata upozorio da će se zapadne zemlje koje budu pokušale pomoći Ukrajini “suočiti s posljedicama većim od svih s kojima su se suočile u istoriji”.
Takođe je zaprijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje za odbranu okupiranog teritorija u Ukrajini koji Rusija smatra svojim.
Nuklearna retorika Kremlja bila je ključan faktor u nedavnoj odluci panela međunarodnih naučnika da pomaknu kazaljke Sata sudnjeg dana, koji ilustruje prijetnje postojanju čovječanstva, na 90 sekundi do ponoći, što je najbliže ponoći otkako je pokrenut 1947. godine.
“Rusija je mogla uzvratiti ne samo nuklearnim oružjem već i masivnim kibernetičkim napadima ili ciljanjem ruta kuda stiže oružje sa Zapada”, rekao je Lukjanov. “Problem je u tome da što duže Rusija ne odgovori, to je vjerovatnije da će taj odgovor morati biti direktno snažan”, dodao je.
Pretpostavke da Putina njegovi savjetnici zavaravaju o sumornoj stvarnosti su netačne, dodao je Lukjanov. “Ne izgleda kao osoba koja nije svjesna što se događa. Izgleda kao da ima tačne informacije. No te informacije mu ne smetaju previše”, rekao je.
“Tišina je zaglušujuća”
Nekad ga je ruska propaganda prikazivala kao čovjeka iz naroda, a danas je Putin izolovana figura, piše The Times. Na pravoslavni Badnjak sam je prisustvovao liturgiji u crkvi u Kremlju. U decembru je iznenada otkazao svoju godišnju konferenciju za novinare, kao i svoje obraćanje parlamentu o stanju nacije. Kritičari tvrde da Putin nerado odgovara na teška pitanja o ratu jer zna da ne može dati smislene odgovore.
“Godinu dana kasnije Putin nema odgovor na glavno pitanje. ‘Kako vidi izlaz iz situacije koju je stvorio?'” napisao je na Twitteru Leonid Volkov, bivši glavni pomoćnik Alekseja Navaljnog, zatvorenog čelnika ruske opozicije.
“Ovo pitanje postavljaju generali i biznismeni: Putinovo okruženje ne razumije čemu su služili svi ti gubici. Ali Putin nema odgovor. Tišina je zaglušujuća. A pitanja će biti sve glasnija”, kaže Volkov.
Malo je nade da će Putin smanjiti svoje gubitke i povući se iz Ukrajine, rekla je Stanovaja, politička analitičarka.
“Satjeran u ćošak i ogorčen, on je uvjeren da nema drugog izbora nego pokušati slomiti ono što on smatra neprihvatljivom prijetnjom Rusiji pro-NATO vlade u Kijevu”, rekla je.
U Putinovom svjetonazoru Zapad snosi punu odgovornost za izazivanje rata i kraj sukoba je realno moguć samo ako zapadne zemlje odustanu od podrške Ukrajini.
“Putin i ruska elita vide ovaj rat kao egzistencijalni. Ako Rusija izgubi, ako dođe do napada na Krim, mislim da su psihološki spremni upotrijebiti nuklearno oružje”, rekla je Stanovaja.
“Putin misli da je Ukrajini dao previše vremena da se naoruža. Sada vjeruje da će Rusija, ako ništa ne preduzme, prestati postojati za nekoliko godina. Jedino mu je žao što nije ranije započeo rat”, zaključila je.