Teroristički napad u Moskvi je udarac Putinu koji je Rusima obećao sigurnost

Jedva nedjelju dana je prošlo otkako je Vladimir Putin na namještenim izborima osigurao svoj peti predsjednički mandat, a Rusija je utonula u nered, piše CNN u analizi posljedica terorističkog napada koji je u petak potresao Rusiju.

Stravičan napad na veliku koncertnu dvoranu i trgovački kompleks Crocus City Hall u blizini Moskve, za koji je odgovornost preuzela Islamska država, ostavio je za sobom 137 ubijenih i više od 100 ranjenih.

Četvorica muškaraca za koje se sumnja da su izvršili napad uhapšena su u blizini ruske granice s Ukrajinom, rekle su ruske vlasti. Putin je rekao da su planirali da pređu u Ukrajinu. Kijev je negirao bilo kakvu vezu s napadom i upozorio da bi ga Rusija mogla iskoristiti kao izgovor za eskalaciju svoje invazije.

Rusija se u zadnje 24 godine Putinove vladavine još nije činila ovako nesigurnom

Zbog straha od novih napada, pojačana je sigurnost na ključnim saobraćajnim čvorištima širom Rusije. Javni koncerti i sportski događaji su odgođeni. Teško da su to stabilnost i sigurnost koje je ruski predsjednik Vladimir Putin obećavao uoči nedavnih predsjedničkih ”izbora”.

Prvi čovjek Kremlja godinama se predstavljao kao jedini koji može garantovati red i sigurnost u toj velikoj i turbulentnoj zemlji. No Rusija se danas čini nesigurnijom i nestabilnijom nego u bilo kojem trenutku u Putinove 24 godine na vlasti, navodi CNN.

Brutalni rat Kremlja u Ukrajini, koji je ušao u treću godinu, skupo je koštao Ruse. Vojska ne objavljuje podatke o žrtvama, ali američke procjene govore da je više od 300.000 Rusa ubijeno ili povrijeđeno.

Mnogi vojnici mobilizovani prošle godine još uvijek nijesu vraćeni s bojnog polja, što je izazvalo negodovanje zabrinute rodbine. Kako rat odmiče, među mnogim Rusima raste strah da će se mobilizacija pojačati te poslati još više ljudi u zastrašujući rat u Ukrajini, u kojem Rusi polako napreduju, ali u isto vrijeme bilježe enormne gubitke.

Ukrajinski dronovi i ruski partizani

U međuvremenu se nastavljaju udari ukrajinskih bespilotnih letjelica i prekogranični napadi ruskih partizana povezanih s ukrajinskom vojskom. Iako ruske snage trenutno imaju inicijativu na ukrajinskom frontu, brojni neuspjesi ruskih zapovjednika tokom rata podstaknuli su ljutnju vojnih blogera i tvrdolinijaša, bijesnih na nesposobnost nadležnih.

Prošlogodišnja pobuna Jevgenija Prigožina, vođe plaćeničke skupine Wagner koji je zahtijevao smjenu ruskog vrhovnog zapovjedništva, bila je šokantan izazov bez presedana autoritetu Kremlja. Njegova smrt u misterioznoj avionskoj nesreći ubrzo nakon toga trajno je uklonila svaku Prigožinovu prijetnju. No mogu se pojaviti i drugi nezadovoljni tvrdolinijaši.

Na isti način nedavna smrt Alekseja Navalnog, najistaknutijeg ruskog opozicionog vođe, trajno je ućutkala glasnog kritičara Kremlja. Ali hiljade koje su prisustvovale njegovoj sahrani u Moskvi, ili koje su izašle glasati protiv Putina na biračkim mjestima zadnjeg dana predsjedničkih izbora, ukazuju na bazu nezadovoljstva.

Amerika upozorila Moskvu na mogući napad, Putin to opisao kao “provokaciju”

Nakon napada u petak fokus je skrenuo na očitu ponovnu pojavu velikih džihadističkih terorističkih napada u Rusiji, koji nisu povezani s ukrajinskim ratom ili domaćim protivljenjem Kremlju.

Da stvari budu još gore za Putina, SAD i druge zapadne vlade početkom marta upozorile su da obavještajni podaci sugerišu takav napad. Američki zvaničnici kažu da su mjesecima obavještavali Rusiju o naznakama napada.

Ali iz nekog razloga Putin je to odlučio da ignoriše, opisujući upozorenja kao “provokaciju… da se zastraši i destabilizuje njihovo društvo”. Možda je to bilo nepovjerenje, budući da su američko-ruski odnosi na tako istorijsko niskom nivou. Takođe je moguće da su američki podaci jednostavno bili previše nejasni.

Ali za vođu koji je Rusima obećao sigurnost i stabilnost veliki napad na ruskom tlu još je snažan udarac.