Bitka za Bahmut se ne smiruje, a prema podacima koje je objavio Generalštab ukrajinskih oružanih snaga ruske snage sistematski uništavaju delove grada za koje misle da ih kao strateško polazište u borbama koriste ukrajnski vojnici.
Istovremeno, rusko ministarstvo odbrane tvrdi da njihove trupe neprekidno prave borbene pomake i zauzimaju strateški važne dijelove Bahmuta. Grad je mjesecima poprište najžećih borbi, a cilj ruske agresije je, kako kažu ukrajinski državni organi, slamanje odbrane i zauzimanje šireg gradskog jezgra.
Bahmut je postao simbol brutalnosti ruske agresije na Ukrajinu, a u “slamanju” odbrane najaktivnije su ruske paravojne snage Vagner na čijem čelu se nalazi blizak Putinov saradnik, Jevgenij Prigožin. Sam Prigožin, u posljednjih nekoliko sedmica, oglašavao se iz Bahmuta fotografijama i propagandnim video porukama, koje je dijelio na društvenim mrežama, u kojima se hvalio uspjesima u zauzimanju grada. Od objave niza važnih Pentagonovih dokumenata u posljednjoj “aferi curenja” postalo je jasno da očekivana ukrajinska kontraofanziva, za koju mnogi tvrde da je već počela, neće biti fokusirana na odbijanje ruskih snaga iz Bahmuta.
Jasno je, na šta upućuju mnoge analize vojne situacije na terenu, da ukrajinske snage računaju na rusku zauzetost Bahmutom i da bi težište svog udara mogle premjestiti na drugo mjesto.
U analizi ISW-a koju je objavio američki magazin Njuzvik i iznešeno je stajalište kako ruske snage u Ukrajini izvode napade na sedam frontova, pa je prirodno očekivati da ukrajinski kontraudar dođe na jednoj od tih tačaka, ne nužno i u Bahmutu, kako se u javnosti uvriježilo mišljenje.
ISW ističe da ruske snage izvode ofanzivne operacije na pet borbenih frontova u Kupiansku, Lugansku, Bahmutu, na osovini Avdiivka-Donjeck i na petoj osovini – zapadnom Donjecku / istočnom Zaporožju. Istovremeno, te snage fokusiraju svoje napore na odbranu na dva fronta – istočno od Zaporožja i zapadno od Hersona. Zanimljivo je da iako svoje ofanzivne aktivnosti Rusija trenutno fokusira na grad Bahmut obavještajni podaci, bazirani dobrim dijelom na preciznim setelitskim snimcima, pokazuju kako Rusi najveće napore ulažu u ojačavanje odbrambenih položaja na Krimu i Zaporožju.
Analiza satelitskih snimaka, koju su izvršili zapadni vojni stručnjaci, pokazuje da su ruski položaji najviše koncentrisani u blizini linija fronta u jugoistočnom regionu Zaporožja, na istoku i preko uskog pojasa zemlje koji povezuje poluostrvo Krim sa ostatkom Ukrajine. Većina vojnih stručnjaka očekuje da će glavni udar ukrajinske kontraofanzive biti na jugu, iako su najteže borbe poslednjih mjeseci bile koncentrisane na istoku, a posebno oko grada Bahmuta, stoji u opsežnoj Reutersovoj analizi stanja na ratištu.
Da je Krim moguća „meta“ planirane ukrajinske kontraofanzive smatra i publicista Vlado Vurušić pojašnjavajući da je u novonastalim okolnostima scenarij povratka cjelokupne okupirane teritorije za Ukrajinu postao sasvim realan i moguć.
“To je sigurno jedan od ciljeva – Krim – ukrajinske politike i Volodimira Zelenskog i cijele ukrajinske vlasti sada u ovim okolnostima, jer time smatraju da je to ona završna priča kojom bi rat trebao završiti – oslobađanjem cjelokupne teritorije. Međutim, Krim je sigurno puno veći zalogaj nego Donbas i zato je velika priča oko toga da bi na južnom dijelu fronta, a to je baš tamo od Hersona prema Azovskom moru trebala zapravo biti majka svih bitaka ovog rata”, pojašnjava on, a prenosi Al Džazira.
Vurušić kaže da su ukrajinski planovi postali poznati javnosti nakon curenja Pentagonovih dokumenata iz kojih se jasno može vidjeti da
“Ukrajina namerava da krene prema Azovskom moru odnosno gradu Meritopolju i Berdijansku, luke na Azovskom moru, čime bi napravili klin, razbili ruske snage, koje su na tom području i zatvorile kopnenu vezu Rusije sa Krimom”. To bi, prema njegovim rečima, bio “stvarno prelomni trenutak rata”.
Ono što cijeloj situaciji daje dodatnu dramatiku, pojašnjava Vurušić, jeste činjenica da je Rusija upoznata sa ukrajinskim planovima.
“To i Rusi znaju i Rusi se itekako tamo spremaju i pripremaju, ali ova vest da su Ukrajinci prešli Dnjepar i da su snage prešle na drugu stranu rijeke pokazuje da zapravo Ukrajinci ozbiljno razmišljaju da naprave ofanzivu i proboj baš na tom pravcu”, kaže on.
Vurušić objašnjava da će Rusi „sigurno Krim braniti svim raspoloživim sredstvima jer je taj dio Ukrajine anektiran još 2014. godine i u svijesti običnog Rusa postao dijelom Rusije.
“Donjeck i Herson Rusima, ono što se kaže, običnom Rusu, ne djeluje kao dio Rusije, ali Krim je nešto što Rusi smatraju svojim, jer je tamo sedište crnomorske flote i Rusi će učiniti sve da ga ‘ne izgube’. Oni su tamo uložili velika sredstva i to smatraju svojim dijelom”, pojašnjava.
Krim bi lako mogao biti “moneta za potkusurivanje”, kaže Vurušić, podsjećajući da su prije samo nekoliko mjeseci Ukrajinci, razmatrajući uslove pod kojima bi mogli pregovarati o primirju, rekli kako su “o statusu Krima spremni da razgovaraju sljedećih 20 godina”.
“Može se reći u toj nekoj sviesti, bar tada, oni su bili možda čak i spremni kalkulisati sa Krimom. Sada je ipak situacija malo drugačija. Oni cijjelo vrijeme govore ‘oslobodićemo cijelu Ukrajinu pa i Krim’, ali se tu sada stvari mjenjaju. To je zapravo situacija u kojoj će Krim sigurno igrati važnu ulogu. Rusi se tamo ukupavaju, oni su se jako dobro tamo utaborili, što bi se reklo, izgradili su vojne fortifikacijske utvrde, tako da će tu biti jako teško”, zaključuje Vurušić.