Treće švedsko predsjedavanje Evropskom Unijom, koje počinje 1. januara, biće prema svemu sudeći i najizazovnije za tu nordijsku zemlju, a moglo bi se pretvoriti i u veliki gubitak vremena ukoliko požele da stvaraju probleme tamošnji euroskeptični radikali.
Naime, evropska institucijska arhitektura daje predsjedavajućoj zemlji priliku da postavlja evropsku političku agendu, a ovaj put to bi mogli iskoristiti Švedske demokrate (SD), koalicioni partner premijera Ulfa Kristerssona, i zadati glavobolje Briselu u trenucima kada mu je prijeko potrebno jedinstvo i efikasnost.
Švedski premijer Kristersson najavio je prioritete švedskog predsjedavanja početkom decembra poručujući da EU znači “mir, pomirenje, trgovinu, susret naroda i slobodu kretanja”.
Šef Švedskih demokrata, koji formalno nisu ušli u vladu, ali su sporazumom obezbijedili uticaj na odluke o glavnim političkim pitanjima, imao je drugačiji ton.
“Saradnja švedske vlade s Evropskom Unijom je naivna i samoranjavajuća. Svaka nacija u Evropi ima pravo biti gospodar u vlastitoj kući”, poručio je Jimmie Åkesson na istoj sjednici parlamenta.
Jačanje sigurnosti
U fokusu švedskog predsjedavanja biće jačanje bezbjednosti evropskih građana, borba protiv prekograničnog kriminala i klimatskih promjena, migracije, snaženje evropske konkurentnosti i zaštita temeljnih vrijednosti Evropske Unije.
Trenutak u kojem Stokholm preuzima kormilo izuzetno je osjetljiv – ključa ekonomska kriza, koja naročito pogađa Stari kontinent, cijene energenata divljaju kao i inflacija, stari problemi gomilaju se neriješeni.
Dok su evropske diplomate ranije ove godine s olakšanjem gledali prema švedskom rukovođenju, izbori u septembru na kojima su švedski desničari ostvarili istorijski uspjeh – i uzeli gotovo 20 posto glasova – poljuljali su pouzdanje u to da će pregovori o cijelom nizu važnih pitanja glatko teći u godinu kada ističe mandat ovog saziva Evropskog parlamenta.
Lars Danielsson biće glavni švedski pregovarač na čelu tima od 200 ljudi koji će raditi na finalizaciji nekoliko desetina zakona među kojima su neki od ključnih političkih paketa.
Ima svega: od nastavka podrške Ukrajini, reforme sistema za migracije i azil odnosno donošenje Evropskog migracijskog pakta, liberalizacije evropske trgovine u trenutku kada Sjedinjene Države donose protekcionističke zakone, regulisanje farmaceutskog sektora, jačanja sigurnosti djece na internetu, mjera za “čište” automobile i zaštite šuma, važne tema za Švedsku.
Diplomate u Briselu zabrinuti su da bi Švedske demokrate (SD), koji pokazuju naklonost prema Mađarskoj, mogli stvarati probleme. Slično se odnosi i za klimatsku politiku jer među članovima Švedskih demokrata mnogi su protivnici klimatskih promjena.
Uoči švedskog predsjedavanja vjerovalo se da bi švedska diplomatija mogla odraditi dobar dio posla kako bi migracijski pakt bio finaliziran za nadolazeće špansko i belgijsko predsjedavanje i prije novih izbora za EP.
Od 2019. za evropsku migracijsku politiku u Briselu nadležna je upravo Šveđanka Ylva Johansson iz Socijaldemokratske stranke koja je u septembru izgubila vlast.
Azilantska politika
No, švedske diplomate u Briselu uvjeravaju svoje kolege da će se predsjedavanje voditi iz Brisela, a ne iz Stockoloma, piše Politico dodajući kako “nisu svi umireni” tim izjavama.
“Naravno da baš kao i u unutrašnjoj politici, SD vjerovatno želi imati uticaj na ključne evropske politike”, komentarisala je za Politico i Ann-Cathrine Jungar, politologinja sa Univerziteta Sodertörns u Stockhomu.
“Oni imaju moć srušiti Kristerssonovu vladu. Švedska će se s njima pridružiti zemljama poput Poljske, Mađarske i Italije koje su protiv izbjeglica i migracija. Pitanje migracija je najbolji primjer novopronađenog uticaja evropskih desničara”, smatra profesor sa Univerziteta u Karlstadu Tobias Hübinette.
Brisel je u procesu ambicioznog reformisanja migracijske i azilantske politike, a zemlje članice po tom su pitanju podijeljene, ugrubo na južne zemlje, prve na ruti migranata i pod najvećim pritiskom, sjeverne, u koju spada i Švedska, te istočne zemlje koje su ranije odbijale prijedloge o prihvatnim kvotama.
Očekuje se da bi se Åkesson i njegova stranka mogli usprotiviti evropskoj politici podjele odgovornosti, koju traže zemlje europskog juga, i na taj način prolongirati dogovor.
“Prije se rješenje činilo komplikovanim, sada se čini nemogućim”, kazao je za Politico jedan diplomat iz centralne Evrope.
Drugo pitanje po kojem bi Švedske demokrate mogli stvarati probleme je pitanje vladavine prava u čijem je središtu Mađarska i njen vođa Viktor Orban. Evropska Unija je zbog autoritarnog stila vladavine za Mađarsku kazala da je više ne može računati pod demokratiju.
Jessika Roswall, švedska ministrica za Evropu koja je dio Danielssonova tima, izjavila je da zasad ne vidi znakove da bi Švedski demokrati mogli stvarati probleme.
“Čak i ako ne mislimo jednako, dijelimo ambiciju da postanemo važna zemlja unutar Unije”, izjavila je Roswall.
Međutim, komentari Švedskih demokrata ne ulijevaju povjerenje kod velikog dijela evropskih političara.
Åkesson je sredinom novmebra govoreći u Riksdagu priznao da Švedska kao mala zemlja zavisna o izvozu mora sarađivati sa susjedima, ali i kazao da to ne znači gomilanje moći u Briselu.
“To nije isto kao davanje više moći birokratima drugih zemalja koje niti biramo niti ih možemo izbaciti”, rekao je tada Åkesson.
