Švajcarci u nedjelju glasaju o nizu vrućih pitanja: mjerama protiv terorizma, propisima o suzbijanju pandemije covida-19 i zabrani pesticida.
Švajcarski birači moraju odlučiti hoće li odobriti zakon o covidu-19 koji će produžiti vladina ovlašćenja za borbu protiv pandemije i ublažavanje njenih posljedica za društvo i privredu.
Međutim, dva su prijedloga protiv pesticida podigla su najviše prašine u kampanji obilježenoj žučnim raspravama poljoprivrednika.
Prva inicijativa, pod nazivom „Za Švajcarsku slobodnu od sintetičkih pesticida”, poziva na njihovu zabranu kroz 10 godina, dok bi uvezena hrana proizvedena uz pomoć takvih pesticida takođe bila zabranjena.
Po drugoj, „Za čistu pitku vodu i zdravu hranu”, pravo na vladine subvencije imala bi samo ona poljoprivredna gazdinstva koja ne koriste pesticide i antibiotike.
Ograničila bi se i količina tekućeg gnoja koji se koristi na poljima i može zagaditi vodu.
Aktivisti za zaštitu okoline i politička ljevica podržavaju obje inicijative.
Švajcarska vlada želi da ih se obje odbije, tvrdeći da bi ti predlozi potkopali prehrambenu suverenost zemlje.
Premda su urbani glasači pretežito za te prijedloge, izgleda da će birači iz ruralnih područja glasati protiv, po anketama koje pokazuju da će oba prijedloga vjerojatno biti odbačena.
Po švajcarskom sistemu direktne demokratije, svakih nekoliko mjeseci održavaju se referendumi na nacionalnoj, regionalnim i lokalnim nivoima.
Bilo koja ideja građana može biti stavljena na nacionalni referendum ako prikupi 100.000 potpisa, od ukupno 8,6 miliona stanovnika.
Za referendum o novim zakonima koje je dogovorio parlament potrebno je 50.000 potpisa.
Zaštita okoline je takođe jedna od tema u nedjelju, a glasa se o novim propisima o ugljen dioksidu.
Zakon bi putem poreske politike smanjio emisije stakleničkih plinova za 50 posto do 2030. u odnosu na 1990., uključujući finansijske podsticaje za postavljanje punktova za punjenje električnih vozila i prodaju vozila koja troše manje goriva.
Povećao bi isto tako poreze na loživa ulja i plin, kao i uveo porez na avio karte za inostranstvo.
Protivnici zakona ističu da će te mjere biti skupe te da će najviše pogoditi građane s niskim i srednjim prihodima.
Ankete pokazuju da je rezultat glasanja neizvjestan.
Teror i ljudska prava
S druge strane, očekuje se da će jasna većina podržati novi zakon o produžetku policijskih ovlašćenja za borbu protiv terorizma, uprkos upozorenjima UN-a i Amnesty Internationala.
Zakon omogućuje policiji da lakše preventivno djeluje protiv „potencijalnog terorista”.
Ako policija smatra da neka osoba starija od 12 godina razmišlja o tome da počini nasilno djelo, zakon joj omogućuje pojačani nadzor, ograničenje kretanja sumnjivca i njegovo ispitivanje.
A uz sudski nalog može i staviti svaku osobu stariju od 15 godina u kućni pritvor na najviše devet mjeseci.
Ljevičarski protivnici zakona smatraju da on potkopava nasljeđe zemlje kad je riječ o poštivanju ljudskih prava.
Vlada ističe da će temeljna prava biti zajamčena i tvrdi da programi deradikalizacije nisu dovoljni da bi zemlja bila sigurna.
Švajcarska je do sada bila pošteđena velikih napada kakve su doživjele druge evropske zemlje.
Vlasti ipak insistiraju da je nivo prijetnje visoka, podsjećajući da su dva napada nožem prošle godine vjerojatno bila „teroristički motivisana”.
Referendum o propisima o covidu-19 vjerovatno će lako proći.
Sve vanredne mjere koje uvede vlada, kao što su mjere za borbu protiv pandemije, vremenski su ograničene i treba ih potvrditi da bi se produžile.
Propisi takođe reguliraju finansijsku pomoć odobrenu pojedincima i poduzećima, uključujući naknade za gubitak prihoda te podrške kulturnim organizacijama.