Ponedjeljak, 29 Aprila, 2024
Rubrika:

Šukuro Manabe, Klaus Haselman i Đorđo Parizi ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziku

Nobelova nagrada ustanovljena je da bi se odalo priznanje istaknutim ličnostima za akademska, kulturna i naučna dostignuća i prvi put je dodijeljena 1901. godine

Šukuro Manabe, Klaus Haselman i Đorđo Parizi ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za fiziku, saopštila je danas Švedska kraljevska akademija nauka.

Nobelova nagrada ustanovljena je da bi se odalo priznanje istaknutim ličnostima za akademska, kulturna i naučna dostignuća i prvi put je dodijeljena 1901. godine.

Nobelovu nagradu za fiziku dodjeljuje Švedska kraljevska akademija nauka za izuzetne doprinose u raznim poljima fizike.

Ova nagrada se dodjeljuje u Stokholmu 10. decembra svake godine, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.

Prvi dobitnik Nobelove nagrade za fiziku je njemački naučnik Vilhelm Konrad Rendgen, koji je prvi proizveo i registrovao elektromagnetske zrake – ono što danas zovemo rendgenski zraci ili iks-zraci.

Američki fizičar Džon Bardin je jedini dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. Prvi put mu je dodijeljena 1956. godine za otkriće tranzistora, a drugi put 1972. za razvoj teorije superprovodljivosti.

Najmlađi dobitnik ovog priznanja je Vilijam Lorens Brag, britanski fizičar i rendgenski kristalograf australijskog porekla, koji je 1912. godine otkrio Bragov zakon difrakcije rendgenskih zraka. Dobio je nagradu 1915. godine sa svojim ocem Vilijamom Henrijem Bragom u svojoj 25. godini života.

Nobelova nagrada za fiziku je dodeljena 114 puta između 1901. i 2020. godine, što znači da je njome ukupno 215 pojedinaca nagrađeno.

Među njima, samo su tri žene dobile ovo odlikovanje za fiziku i to su Marija Kiri, Marija Gepert-Majer i Dona Teo Strikland.

Marija Kiri, francuska fizičarka i hemičarka poljskog porekla, je zajedno sa svojim mužem Pjerom Kirijem i Anrijem Bekerelom dobila Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine za naučna dostignuća u ispitivanju radioaktivnosti. Pored ove nagrade, primila je i Nobelovu nagradu za hemiju 1911. godine, za izdvajanje elementarnog radona. Ona je do danas jedina žena koja je dva puta osvojila Nobelovu nagradu.

Marija Gepert-Majer je druga po redu žena kojoj je dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku. Ona je 1963. godine nagrađena za otkrića koja se odnose na model ljuske atomskog jezgra.

Kanadska optička fizičarka i pionirka u oblasti pulsirajućih lasera Dona Teo Strikland je 2018. godine osvojila Nobelovu nagradu za otkriće „pojačanja čirpovanog pulsa“. Izumivši tehniku ,,pojačanja čirpovanog pulsa“ omogućeno je da mali laseri velike snage budu napravljeni.

Nagrada iz oblasti fizike nije dodjeljivana šest puta, odnosno 1916, 1931, 1934, 1940, 1941, i 1942. godine, dok je osam puta dodjela odgođena za narednu godinu.

Nije uručena ni 1917. godine jer je Nobelov odbor za fiziku odlučio da te godine nijedan nominovani naučnik nije ispunjavao potrebne kriterijume.

Naredne, 1918. godine je Čarls Glover Barkli dobio ovo priznanje što se računa za 1917. godinu.

Nobelova nagrada se sastoji od zlatne medalje, diplome i čeka na oko devet miliona kruna (oko milion eura). Novčani iznos nagrade se dijeli ako ima više laureata u jednoj disciplini.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve