NATO će tokom sedmice poslati pisani prijedlog Kremlju kako bi pokušali “pronaći put naprijed” dok rastu tenzije usljed gomilanja ruskih trupa na ukrajinskoj granici, kazao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u razgovoru sa CNN-ovom Christiane Amanpour. Istakao je kako još uvijek postoji “diplomatski izlaz” iz rusko-ukrajinske krize.
“Naglasićemo da smo spremni sjesti i razgovarati o kontroli naoružanja, razoružanju, transparentnosti vojnih aktivnosti, mehanizmima smanjenja rizika i drugim pitanjima koja su relevantna za evropsku sigurnost. I takođe sjesti i saslušati ruske zabrinutosti,” rekao je Stoltenberg.
Izjava dolazi dan nakon što je NATO objavio da neke zemlje članice stavljaju svoje snage u stanje pripravnost i šalju dodatne brodove i borbene avione u istočnu Evropu.
Govoreći putem video linka iz Brisela, Stoltenberg je rekao da “još uvijek postoji diplomatski izlaz” iz rusko-ukrajinske krize, “ali to zahtijeva da Rusija smanji napetosti i da bude spremna učestvovati u političkim razgovorima s NATO-om i NATO saveznicima u dobroj vjeri”.
Rusija je od prošle godine razmjestila desetine hiljada vojnika u blizini granice s Ukrajinom, a sljedećeg mjeseca šalje snage u susjednu Bjelorusiju na zajedničke vježbe za koje se ukrajinski zvaničnici plaše da bi mogle poslužiti kao “razrađeni teatar operacija” iz kojeg će pokrenuti napad.
Kremlj je više puta negirao da planira napad na Ukrajinu, ali tvrdi da podrška NATO-a toj zemlji predstavlja rastuću prijetnju na zapadnom krilu Rusije.
“NATO neće rasporediti borbene trupe NATO-a u Ukrajinu, ali moramo biti sigurni da nema nesporazuma oko naše spremnosti, naše predanosti odbrani svih saveznika, posebno u istočnom dijelu saveza”, rekao je Stoltenberg za CNN, objašnjavajući da je zbog toga savez povećao svoju prisutnost u istočnom dijelu saveza, u crnomorskim i baltičkim regijama.
U saopštenju od ponedjeljka, iz NATO-a je poručeno da su zemlje članice posljednjih dana najavile raspoređivanje u istočnoj Evropi. Ove aktivnosti podrazumijevaju da Danska šalje fregatu u Baltičko more i četiri borbena aviona F-16 u Litvu;Holandija raspoređuje dva borbena aviona F-35 u Bugarsku; Francuska izražava svoju spremnost da pošalje trupe u Rumuniju; a SAD razmatra povećanje svoje vojne prisutnosti na istoku. U saopštenju nije bilo sugestije da će se vojnici koristiti za pomoć Ukrajini, koja nije članica NATO-a.
Stoltenberg je za CNN rekao da NATO još razmatra hoće li dodatno povećati svoju poziciju “pojačanom prednjom prisutnošću ili borbenim grupama, takođe na jugoistoku saveza”.
“Snažno odvraćanje je najbolji način za sprječavanje bilo kakvog napada na bilo kojeg saveznika u NATO-u i najbolji način za sprječavanje sukoba”, dodao je.
Razgovori na visokom nivou između Zapada i Rusije okončani su ranije ovog mjeseca bez ikakvih pomaka, ostavljajući male izglede za smirivanje tenzija i buduće diplomatske korake. SAD i saveznici u NATO-u nadali su se da bi pregovori mogli podstaći Rusiju da ide putem “smirivanja tenzija i diplomatije”, ali ruski službenici bili su ljuti zbog odbijanja SAD-a i NATO-a da se pozabave spornim popisom sigurnosnih zahtjeva.
Zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO i da savez odustane od širenja u istočnoj Evropi.
SAD i njihovi saveznici u NATO-u više puta su govorili da takvi prijedlozi Moskve nijesu opcija.