Klimatske promjene prijete budućnosti evropskih skijališta, a novo istraživanje utvrdilo je da će čak i mašine za vještački snijeg samo djelimično moći nadoknaditi manjak prirodnog snijega. Oko polovine evropskih skijališta prijeti visok rizik od nedostaka snijega ako prosječna globalna temperatura poraste za dva stepena Celzijusovih, navodi se u istraživanju objavljenom u naučnom časopisu “Nature Climate Change”.
Ogromna većina skijališta izložena riziku
U slučaju da temperatura ovog vijeka poraste za tri stepena, 91 odsto evropskih skijališta bilo bi izloženo riziku od premalo snijega za zimske sportove. A ako temperatura poraste četiri stepena, tada bi snijega manjkalo gotovo svim skijalištima u Evropi.
U Evropi se nalazi gotovo polovina svih svjetskih skijališta. Istraživanje je obuhvatilo 2234 skijališta u 28 evropskih zemalja.
Posebo pogođene Alpi
Kada bi se globalnim naporima uspjelo ograničiti povećanje globalne temperature na 1,5 stepeni, kako je predviđeno Pariškim sporazumom, samo bi 32 odsto skijališta bilo izloženo riziku od nedostatka snijega, po istraživanju. Taj udio smanjio bi se na 14 do 26 odsto pomoću vještačkog snijega.
Posebno bi pogođene bile Alpi, po projekcijama iz istraživanja. Uz globalno zagrijavanje od tri stepena, rizik od manjka snijega bez vještačkog snijega iznosio bi 100 odsto u njemačkim Alpima, 94 odsto u austrijskim, 93 odsto u francuskim i 87 odsto u švajcarskim.
Što bi trebala napraviti skijališta?
Kada bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stešeni, što je po mišljenju stručnjaka sve manje vjerovatno, rizik od nedostatka snijega u njemačkim Alpima iznosio bi 20 odsto, u austrijskim sedam odsto, u francuskim četiri odsto, a u švajcarskim pet odsto.
Skijališta bi trebala ulagati u mašine za vještački snijeg što bi im osiguralo pouzdanu zalihu snijega za dio godine u nekim područjima. No neki stručnjaci napominju da će to povećati potražnju za vodom i strujom te emisije staklenih gasova u skijalištima.
Autori istraživanja pozivaju da se preispita bi li neke regije trebale ostati zavisne od zimskog sportskog turizma posebno s obzirom na veliku potrošnju energije i vode koji su već oskudni u nekim planinskim područjima.