Ukrajina, koja se bori protiv ruske invazije od februara 2022. godine, nastoji se pridružiti NATO-u što je prije moguće, ali članice zapadnog vojnog saveza podijeljene su oko toga kojom brzinom bi trebalo napraviti taj korak.
Dok istočnoevropske zemlje žele da se Kijevu ponudi neka vrsta vremenskog plana puta na samitu NATO-a u Viljniusu sredinom jula, zapadne članice, poput Sjedinjenih Država, Francuske i Njemačke, oprezne su s bilo kakvim potezom koji bi mogao približiti savez ratu s Rusijom. Odluka o pozivu zemlje u Sjevernoatlantski pakt mora se donijeti konsenzusom.
Na svom samitu u Bukureštu 2008. godine NATO se složio da će se Ukrajina – koja je kao i Rusija bila dio Sovjetskog Saveza do njegovog raspada 1991. – na kraju pridružiti savezu. Ali čelnici NATO-a do sada nisu preduzeli konkretne korake u tu svrhu – poput davanja Kijevu takozvanog Akcijskog plana za članstvo (Membership action plan – MAP), koji bi postavio vremenski raspored za približavanje bloku.
NATO već naglasio da je Ukrajini mjesto u savezu
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je u Kijevu u aprilu je da je Ukrajini mjesto u NATO-u, ali nije naveo vremenski okvir. Kasnije je jasno dao do znanja da se Ukrajina neće moći pridružiti sve dok traje rat s Rusijom.
Početkom juna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je ovu poziciju i rekao da Ukrajina razumije da ne može biti primljena u NATO dok rat traje.
Član 10 Vašingtonskog ugovora navodi da je članstvo u NATO-u otvoreno za svaku “evropsku državu koja je u poziciji prompvisati načela Ugovora i doprinositi sigurnosti sjevernoatlantskog područja”.
Od 1999. većina zemalja koje se žele pridružiti NATO-u učestvovala je u MAP-u, programu osmišljenom da im pomogne u ispunjavanju određenih političkih, ekonomskih i vojnih kriterijuma.
Kandidati za članstvo trebaju biti funkcionalne demokratije koje pravedno tretiraju svoje manjine, predane mirnom rješavanju sukoba i pokazuju da su sposobne i voljne vojno doprinijeti operacijama NATO-a.
Nejasno je, međutim, kako će izgledati ukrajinski put do članstva.
Uprkos tome što nije dobila MAP, vojska zemlje preduzela je velike korake u tranziciji prema NATO standardima od ruske invazije prije 15 mjeseci. Ovaj će se proces, na vojnom planu, ubrzati jer Kijev postupno ostaje bez sovjetskog oružja i municije, dok Zapad obučava ukrajinske trupe prema standardima NATO-a i šalje sve više i više naprednog oružja u zemlju.
Na kraju će od trenutne 31 države članici zavisiti koliko će brzo i pod kojim uslovima Ukrajini biti dopušteno pridružiti se NATO-u.
Zaštitni kišobran
Postajući članicom NATO-a, Ukrajina bi došla pod zaštitni kišobran člana 5 Vašingtonskog ugovora koji kaže da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike.
Klauzula o međusobnoj pomoći NATO-a temelj je saveza, osnovanog 1949. s primarnim ciljem suprotstavljanja riziku od sovjetskog napada na savezničku teritoriju.
Istovremeno člana 5 navodi se kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može ući u NATO dok je u sukobu s Rusijom, jer bi to moglo odmah uvući savez u aktivni rat.
Kremlj je rekao da će izazvati probleme u nadolazećim godinama ako se Ukrajina pridruži NATO-u. Upozorava da će Moskva osigurati svoje interese i sigurnost, za koje kaže da su više od dvije decenije ugroženi širenjem saveza na istok, prema evropskim granicama s Rusijom.
Kremlj već dugo vidi širenje NATO-a u istočnoj Evropi kao dokaz neprijateljstva Zapada prema Rusiji – što zapadne sile poriču, govoreći da je savez u potpunosti odbrambene prirode – i naveo je to kao ključni razlog za svoju odluku da pošalje desetine hiljada vojnika u Ukrajinu 24. februara 2022.