Bivšem italijanskom premijeru Silviju Berluskoniju je odata počast na državnoj sahrani organizovanoj u katedrali Duomo u Milanu, dok je u Italiji dan žalosti.
Hiljade ljudi ispred katedrale su po italijanskom običaju aplaudirale kada je kovčeg sa tijelom Berluskonija prekriven cvijećem unijet u katedralu gdje je bila poslovna i politička elita, uključujući šefa države, premijerku i tri bivša premijera.
Većina Italijana identifikuju Berluskonija, medijskog mogula, fudbalskog preduzetika i bivšeg višegodišnjeg premijera kao najuticajinju figuru u Italiji za nekoliko decenija.
Ali duboko su podijeljeni oko toga da li je njegov uticaj bio dobar ili loš, do te mjere da se neki čak pitaju da li je zaslužio takvu pogrebnu ceremoniju.
Berluskoni (86) je u ponedjeljak umro u bolnici u Milanu gdje je bio liječen od hronične leukemije. Njegova porodica održala je privatno bdenje juče u jednoj od njegovih vila u Milanu gdje je zaradio milione kao šef medijske imperije prije nego što je ušao u politiku 1994. godine.
Među najvišim stranim zvaničnicima na sahrani je bio mađarski premijer Viktor Orban i vladajući emir Katara Šeik Tamim bin Hamad Al Tani.
Sahrani je prisustvovala i premijerka Đorđa Meloni koja je prvo ministarsko iskustvo stekla u Berluskonijevoj koaliciji. Bio je i vođa desničarske Lige Mateo Salvini čija partija je dugo bila saveznica sa Berluskonijevom Forza Italia. Italijanski predsjednik Serđo Matarela i bivši premijeri Mateo Renci, Paolo Đentiloni i Mario Dragi su takođe došli, kao i drugi političari u znak poštovanja prema političkoj ličnosti sa kojom su se mnogi sporili.
Milanski nadbiskup Mario Delpini nije prezao da se u govoru osvrne na komplikovano Berluskonijevo naslijeđe navodeći da je bio poslovni čovjek koji je imao uspjehe i neuspjehe, političar koji je pobjeđivao i gubio, i osoba koja je težila ka slavi koja je imala obožavatelje i kritičare „one koji su mu aplaudirali i one koji su ga prezirali“.
„Ali u ovom trenutku oproštaja i molitve šta možemo reći o Silviju Berluskoniju? Bio je čovjek, želja za život, želja za ljubav, želja za radošću. On je čovjek i sada se susrijeće sa Bogom“, rekao je Delpini.
Njegovi politički protivnici dovode u pitanje ne samo odluku vlade premijerke Đorđe Meloni da priredi državnu sahranu što je čast za bivše premijere, već i to što je proglašen nacionalni dan žalosti što se rijetko čini.
„Berluskoni je podijelio Italiju, vrijeđao je protivnike 30 godina, kriminalizovao je sudije i nije priznavao zakone. O čemu pričamo“, rekao je juče za lokalnu televiziju novinar Marko Travaljo, dugogodišnji Berluskonijev kritičar i suosnivač dnevnika „Fato Quotidiano“.
Ipak hiljade Italijana popunile su trg ispred milanskog Duoma da prate sahranu na dva ogromna video- ekrana dok su karabinjeri u punoj ceremonijalnoj uniformi čuvali stražu okruženi vijencima. Članovi porodice, politički saveznici i protivnici su bili u samoj katedrali.
Barbara Kačarela iz Berluskonijeve Forca Italija rekla je da protesti oko toga kako zvanično obilježiti Berluskonijevu smrt, pokazuju nedostatak poštovanja.
„Osoba se mora poštovati sama po sebi. On je osoba koja predstavlja istoriju ove zemlje“, rekla je ona ispred katedrale dodajući da vjeruje da „niko nije bez mrlja“.
Berluskoni je naširoko priznat kao preteča tipa populističke politike koja je kasnije dovela Donalda Trampa na vlast u SAD, u kojoj su obojica iskoristila javnu vidljivost, kao biznismeni za odskočnu dasku za političku arenu, usput remeteći uobičajeni politički tok.
Berluskonijeve pristalice navode njegov uspjeh u ujedinjenju italijanskog desnog centra poslije raspada poslijeratne političke scene 1990-ih u korupcionaškom skandalu „Čiste ruke“.
Oni takođe vide njegove godine na čelu vlade kao periode stabilizacije poslije više godina brzog smjenjivanja neuspješnih vlada, i istovremeno se dive njegovom smjelom kršenju pravila.
Berluskonijevi kritičari imaju dugačak spisak zamjerki, uključujući sukobe interesa vezanih za njegovu medijsku imperiju, desetine suđenja uglavnom zbog njegovog poslovanja, otkrića o njegovim „bunga bunga“ seks zabava u njegovoj vili kod Milana i sumnjivim vezama uključujući prijateljstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
„On nije vođa koji nam je pomogao da rastemo. On je koristio sve naše slabosti, moralne, fiskalne, seksualne, sve“, rekao je Bepe Severinini, dugogodišnji strani dopisnik i novinar lista Korijere dela Sera.