Ruski predsjednik Vladimir Putin gotovo će sigurno pobijediti na izborima, petim na kojim učestvuje. Ali prema ustavnom amandmanu iz 2020. koji je „poništio“ njegove prethodne mandate, izbori od 15. do 17. marta biće njegovi “prvi”, piše Al Jazeera.
Putin je svoju kandidaturu najavio u decembru tokom ceremonije u raskošno ukrašenoj dvorani Kremlja kada je razgovarao sa separatističkim „pukovnikom” iz jugoistočne ukrajinske regije Donbas.
“U ime svih naših ljudi, našeg Donbasa, zemalja koje su se ponovo ujedinile (sa Rusijom), želio sam vas zamoliti da učestvujete na izborima”, rekao je Putinu Artjom Zhoga, obučen u odoru ukrašenu medaljama.
“Neću to sakrivati. Imao sam različite misli u različitim trenucima, ali sada je vrijeme da donesem odluku. Kandidovaću se”, odgovorio je Putin sa čelično hladnim izrazom lica.
Koliko je mandata odslužio Putin?
Odslužio je četiri. Za predsjednika je biran 2000, a reizabran je 2004, 2012. i 2018. godine.
Ako pobijedi, kako se očekuje, služiće još šest godina, zahvaljujući ustavnim amandmanima kojima je mandat produžen. To bi bio njegov peti mandat.
Može biti izabran i 2030. godine, što bi mu mogao biti šesti mandat.
To znači da bi mogao biti na vlasti do 2036. godine, kada će imati 83 godine.
Sedamdesetjednogodišnji bivši KGB-ov špijun već je sada ruski čelnik sa najdužim stažem od sovjetskog vođe Jozefa Staljina.
Putinov sve oštriji odnos prema opoziciji, kritičarima i antiratnim demonstrantima uveliko se upoređuje sa Staljinovim kampanjama “velikog terora”.
Za lojaliste Kremlja, Putin je politički “genije” koji je spriječio raspad Rusije, vladao oligarsima koji imaju milijarde i pokorio čečenske separatiste.
Putinove pristalice nazivaju ga i “sakupljačem ruskih zemalja”, što je časni naziv za ruske prinčeve i careve, jer je 2008. vodio rat protiv bivše sovjetske republike Gruzije, priznao dvije otcijepljene gruzijske države, pripojio Krim 2014. i dijelove još četiri ukrajinske regije u 2022.
U kakvom stanju je ruska opozicija?
Aleksej Navaljni, Putinov najotvoreniji politički protivnik, preminuo je 16. februara u arktičkom zatvoru u, kako su njegova porodica, pristalice i veći dio međunarodne zajednice rekli, političkom ubistvu.
Navaljnom je odbijena registracija na predsjedničkim izborima 2018. na kojima je Putin pobijedio sa gotovo 78 posto glasova.
Još dvojica opozicionara – Ilja Jašin i Vladimir Kaza-Murza – osuđeni su na osam i po, odnosno 25 godina zatvora zbog njihovih kritika Putinovog rata u Ukrajini.
Hiljade drugih, opozicione ličnosti, kritičari i prosječni Rusi koji su na internetu objavljivali antiratne komentare ili ih jednostavno lajkovali ili dijelili, suočili su se sa krivičnim prijavama.
Desetine hiljada su uhapšeni, novčano kažnjeni ili protjerani iz zemlje.
Osim toga, najmanje milion ruskih muškaraca pobjeglo je nakon početka rata, posebno nakon objave “mobilizacije” u septembru 2022. godine.
“Nemam ništa s ovom farsom. Željeli su da umrem, da moj sin ostane siroče“, rekao je za Al Jazeeru Demjan, 32-godišnji web dizajner koji je krajem 2022. godine pobjegao u Gruziju, a potom u južni Portugal.
Vlasti uglavnom ne sprječavaju egzodus, ali usvojili su zakon koji dopušta oduzimanje njihove imovine zbog “kritikovanja specijalne vojne operacije”, kako Kremlj naziva rat u Ukrajini.
Koliko je Rusa spremno da glasa?
Otprilike 79 posto Rusa namjerava da glasa za Putina, pokazalo je istraživanje VTsIOM-a i februaru, u anketi koju kontroliše Kremlj.
Neki Rusi, navikili na ratnu stvarnost koja ih okružuje, čekaju glasanje s apatijom i beznađem.
“Čini se da su se svi navikli na situaciju, odustali ili u nekim slučajevima čak počeli izvlačiti korist iz nje”, rekao je za Al Jazeeru Mihail, pisac iz moskovskog predgrađa.
“Šok je zamijenjen apatijom i depresijom.”
Kako funkcioniše proces glasanja?
Ovo je prvo glasanje u ruskoj istoriji koje traje tri dana, a ne jedan. To je takođe prvi put da birači u 29 regija mogu glasati putem interneta.
Oko 112 miliona ljudi u Rusiji starosti od 18 i više godina ima pravo glasa.
Ljudi na anektiranom Krimu i okupiranim dijelovima Ukrajine takođe će glasati, što je potez koji su Kijev i njegovi zapadni saveznici osudili kao nelegitiman.
Milioni ruskih državljana koji žive u inostranstvu, od svemirske baze Baikonur u južnom Kazahstanu koju je Rusija iznajmila, do Kalifornije u SAD-u, takođe mogu glasati u ambasadama, konzulatima ili poštom.
Najmanje 61 posto Rusa “definitivno” učestvuje u glasanju, prema anketi FOM-a, koju finansira Kremlj, objavljenoj 5. marta.
Ostalih 16 posto “vjerovatno” će glasati, a samo devet posto će se suzdržati od glasanja, navodi se u anketi.
Očekuje se da će prvi rezultati biti objavljeni 19. marta, a konačan ishod bit će poznat deset dana poslije.
Koliki se odziv očekuje i hoće li izbori biti pošteni?
Službeno očekivani odziv je gotovo jednak onom iz 2018, kada je glasalo gotovo 68 odsto Rusa, prema službenim podacima.
U 2018, nezavisni izborni posmatrači dokumentovali su hiljade slučajeva lažiranja glasova, te prebacivanje stotina birača autobusima na više biračkih mjesta.
Neki od posmatrača bili su suočeni sa prijetnjama i uskraćen im je pristup biračkim mjestima.
Glasanje je bilo “pretjerano kontrolisano” i “nedostajalo mu je pravo nadmetanje”, konstatovala je Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), međunarodni posmatrač izbora. Vlasti su prisilile vladine službenike, vojnike i službenike za provođenje zakona da glasaju za Putina, navodi se.
Posmatrači koji prate rusku politiku malo se nadaju da će glasanje biti sprovedeno na slobodan i pošten način.
Putin se bori za novi mandat kao nezavisni kandidat jer vladajuću stranku Ujedinjena Rusija mnogi smatraju korumpiranom i neučinkovitom.
Preminuli opozicioni čelnik Navaljni nazvao ju je “strankom prevaranata i lopova”.
Drugi se kandidati smatraju samo figurama čije učešće na izborima samo treba pokazati koliko je Putin “popularan”.
Jedan je Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije. Učestvovao je u glasanju 2004. i završio na drugom mjestu.
Drugi je Leonid Slutski iz Liberalno-demokratske stranke Rusije (LDPR). Optužen je za seksualno uznemiravanje novinarke. Slutski je optužbe nazvao dijelom “zavjere” protiv njega.
Slutski mijenja Vladimira Žirinovskog, populistu koji se četiri puta nadmetao protiv Putina i koji se naširoko poredio sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpoma. Umro je 2020. godine.
I dok su komunistički i kandidat LDPR-a relativno poznati, treći prijavljeni kandidat, Vladislav Davankov iz stranke Novi ljudi, jedva je poznat van Moskve.
Sva trojica dio su “sistemske opozicije”, svi podržavaju rat u Ukrajini i uopšteno podržavaju stranačku liniju Kremlja.
Očekuje se da će za svakoga od njih glasati između dva i četiri posto Rusa, pokazuje anketa VtsIOM-a.
Kandidatu liberalne opozicije Borisu Nadeždinu odbijena je registracija zbog navodno “nevažećih” potpisa podrške u njegovoj prijavi.
Nadeždin, koji je otvoreno kritikovao rat u Ukrajini, rekao je da će angažovati nezavisne izborne posmatrače i obećao da će se nastaviti boriti protiv presuda Vrhovnog suda protiv njega. Ali, nema šanse da će se moći kandidovati.
Početkom februara, rekao je za Al Jazeeru da je isključen “jer moj izborni rejting, broj ljudi koji su spremni glasati za mene raste za pet posto sedmično”.
Jesu li vjerovatni protesti?
Tokom zime 2011. i 2012. godine, održani su neki od najvećih opozicionih skupova u postsovjetskoj Rusiji, nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora koji su naširoko ocijenjeni namještenim.
Kremlj je odgovorio masovnim obračunom. Sada ima naprednije alate za ućutkivanje opozicije – softver za prepoznavanje lica i podatke s mobilnog telefona za identifikaciju svakog demonstranta.
Svi protesti “biće razjedinjeni i loše organizovani”, rekao je Sergej Bizijukin, opozicioni aktivist iz zapadnog grada Rjazana koji je bio prisiljen napustiti Rusiju nakon što se pokušao registrirati za predsjedničke izbore 2018.
“Većini stanovništva, bez obzira na njihov stav prema Putinu, izbori izgledaju namješteno”, rekao je Nadeždin za Al Jazeeru.