Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je uoči Božića da bi mogući ulazak Švedske i Finske u NATO imao ‘ozbiljne’ vojne i političke posljedice koje ne bi ostale bez odgovora Moskve. Zaharova je naglasila da politiku izbjegavanja bilo kakvih saveza, koju tradicionalno slijede Švedska i Finska, Moskva vidi kao važan faktor osiguranja stabilnosti u sjevernoj Evropi. Sjevernoatlantski savez ranije je izrazio zadovoljstvo zbog produbljivanja saradnje sa Stockholmom i Helsinkijem, za koje je istakao da dijele vrijednosti sigurnosno-odbrambenog bloka i pridonose njegovim operacijama.
Prijetnje Moskve svojim sjevernim susjedima dolaze u jeku ruskog raspoređivanja desetina hiljada vojnika duž sjeverne, istočne i južne granice s Ukrajinom, što izaziva bojazan Kijeva, ali i NATO-a, da Rusija ozbiljno planira napad. Službeni Kremlj odbacio je takve planove poručivši da očekuje obećanje NATO-a o neširenju svojih granica na istok, tačnije na Ukrajinu.
Švedska, kao i njen nordijski susjed Finska, nisu članice NATO-a, ali s paktom održavaju partnerske odnose. Nakon što je Rusija 2014. anektirala Krim nagađanja o njihovom mogućem pridruživanju savezu sve su učestalija. Službeni Stockholm još od 2016. naglašava potencijalne prednosti članstva u NATO-u, ali je istovremeno istakao da nema namjeru ući u njega.
Vrhovni zapovjednik švedske vojske Micael Byden u nedavno objavljenom razgovoru za nezavisan i uticajan portal Defense News rekao je da je Rusija već godinama izazovan faktor na Baltiku, zbog čijih poteza Švedska sa svojim partnerima dijeli informacije o mogućim budućim koracima Moskve. U razgovoru za portal, Byden je naglasio da Švedska nije zabrinuta samo zbog situacije u Ukrajini, već i zbog ruskih poteza na Arktiku, zbog kojih je nužno produbljivati pannordijsku saradnju s Norveškom i Finskom, državama koje i kopneno graniče s Rusijom.
Byden je, govoreći o ruskim prijetnjama Švedskoj, naglasio da vojni sukob postoji od ruske aneksije dijelova Ukrajine te da se nikako ne smije potcijeniti rusko proširivanje vojnih sposobnosti. Dodao je da švedska vojska nikada nije ‘skidala oči i uši’ s Rusije, čak ni u vrijeme u kojem je skandinavska država koja dijeli Baltičko more s ruskom enklavom u Kalinjingradskoj oblasti imala optimističnije poglede na njihov odnos.
Zapovjednik švedske vojske nadodao je da su Rusi u nekoliko navrata dokazali kako mogu postići svoje ciljeve koristeći vojne sposobnosti, ali je istakao da su budući koraci Moskve potpuna nepoznanica. Stoga Byden smatra da je dobrodošla NATO-ova jasna podrška Stockholmu za slučaj ruske agresije. Precizirao je da se trenutni odnosi Švedske sa Sjevernoatlantskim savezom baziraju na dijeljenju korisnih obavještajnih podataka, a ocijenio ih je transparentnim i otvorenim.
Govoreći o naoružavanju Švedske, Byden je podsjetio da je njegova zemlja nedavno nabavila sistem protivvazdušne odbrane Patriot i on bi uskoro trebao prijeći s početne operativne na punu operativnu sposobnost. Ovaj sistem, ocijenio je, značajno povećava švedsku protivvazdušnu odbranu, posebno nakon što je zamijenio već dotrajali američki sistem MIM-23 Hawk, nabavljen davnih 60-ih godina prošlog stoljeća. Byden je takođe podsjetio na nedavnu švedsku kupovinu američkih helikoptera Black Hawk.
Analizirajući povećanje švedskog odbrambenog budžeta za 40 posto, Byden je pojasnio da je ono nužno za regionalnu sigurnost, ali i kako bi pratio odluku iz 2018, kojom je Švedska ponovno uvela obavezni vojni rok. General, koji inače dolazi iz vazduhoplovstva, otkrio je da bi vojska sa sadašnjih 55.000 pripadnika do 2025. trebala narasti na njih 80.000, a do 2030. na čak 100.000 pripadnika. Konkretizovao je i nastavak saradnje s Pentagonom kada je u pitanju cyber i svemirska tehnologija, što uključuje elektronsko ratovanje i vještačku inteligenciju.
Prema Bydenovim najavama, Švedska je zbog ruskih prijetnji ubrzala nabavku aviona za rano upozoravanje i upravljanje GlobalEye. Riječ je o višenamjenskoj vazdušnoj platformi koja se sastoji od paketa senzora proizvođača Saaba, a instalirani su u kanadski poslovni mlaznjak dugog dometa Bombardier Global 6000. Valja podsjetiti da je Švedska ranije ugovorila nabavku sedamdesetak lovaca JAS Gripen 39E/F, a moguć je i dolazak novih podmornica A26 klase Blekinge, skrojenih za švedske potrebe, ali njihov razvoj trenutno kasni. Byden je u razgovoru pohvalio i finski odabir američkog F-35A, iako je na konkursu bio ponuđen švedski JAS Gripen 39E.k
Byden finsku nabavku F-35A ocjenjuje kao doprinos zajedničkim odbrambenim sposobnostima, produbljenima posljednjih godina trilateralnim sporazumom, u koji je uključena i Norveška na osnovu njihove zajedničke odgovornosti na Arktiku. Tu je i novi trostrani sporazum Švedske, Norveške i Danske, kojim se štite luke na švedskom zapadu, a proširuje se i saradnja s Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom i Malijem u obliku razvoja specijalnih snaga za brzo djelovanje.
Upitan za konkretne pristupe u mogućem sukobu, Byden ističe elektronsko ratovanje i korištenje bespilotnih platformi, čije je djelovanje posebno analizirao tokom posjeta Ukrajini. Uz to, smatra da su hibridno ratovanje, informacijske operacije i cyber napadi budućnost ratovanja, na koje je Švedska, kako zaključuje, sposobna i spremna odgovoriti.