Gotovo godinu nakon početka invazije koja je trebala trajati sedmicama, ruski predsjednik Vladimir Putin priprema novu ofanzivu u Ukrajini, istovremeno jačajući svoju zemlju za sukob s SAD-om i saveznicima za koji očekuje da će trajati godinama, piše Bloomberg.
Kremlj želi pokazati da njegove snage mogu vratiti inicijativu nakon mjeseci neuspjeha, vršeći pritisak na Kijev i njegove saveznike da pristanu na neku vrstu primirja koje bi Rusiji ostavilo kontrolu nad zauzetim teritorijama, tvrde zvaničnici upoznati sa situacijom.
Vojsku je gradio decenijama, ali ne može negirati njene slabosti
Čak ni Putin ne može negirati slabosti vojske koju je decenijama gradio nakon što su njegove trupe izgubile više od polovine početno zauzete teritorije u Ukrajini. Stalni neuspjesi naveli su mnoge u Kremlju da budu realističniji u pogledu neposrednih ambicija, priznajući da bi čak i držanje trenutne linije fronta bilo postignuće.
Međutim, Putin je i dalje uvjeren da će veće ruske snage i spremnost na prihvaćanje žrtava – koje se već broje u destinama hiljada, više nego u bilo kojem sukobu od Drugog svjetskog rata – omogućiti dobitak uprkos dosadašnjim neuspjesima. Obnovljena ofanziva mogla bi početi već u februaru ili martu, rekli su ljudi bliski Kremlju.
Njihovi komentari potvrđuju upozorenja Ukrajine i njenih saveznika da dolazi nova ruska ofanziva i sugerišu da bi ona mogla započeti prije nego što Kijev dobije obećane isporuke američkih i evropskih tenkova. Putinova odlučnost nagovještava još jednu smrtonosnu eskalaciju u ratu dok Kijev takođe priprema ofanzivu, odbacujući svaki prekid vatre koji bi Rusiji omogućio okupaciju teritorija.
Putin misli da se radi o egzistencijalnom sukobu s SAD-om
Ruski čelnik vjeruje da nema alternative osim da pobijedi u sukobu koji smatra egzistencijalnim sukobom s SAD-om i njihovim saveznicima. Nova mobilizacija moguća je već ovog proljeća, kazali su upućeni, budući da su ekonomija i društvo sve više podređeni potrebama rata.
“Putin je razočaran stanjem stvari, ali nije spreman odustati od svojih ciljeva. To samo znači da će put prema miru biti duži, krvaviji i teži za sve strane”, rekla je ruska politička analitičarka Tatjana Stanovaja.
Američki i evropski obavještajni zvaničnici pitaju se ima li Rusija resurse za novu veliku ofanzivu, čak i nakon mobilizacije 300.000 dodatnih vojnika prošle jeseni. Ukrajinski saveznici, u međuvremenu, pojačavaju snabdijevanje oružjem, pripremajući se za isporuku oklopnih vozila i tenkova koji bi mogli pomoći ukrajinskim trupama da probiju ruske linije.
Brutalni napadi iscrpili ukrajinske snage
Ali brutalni napadi Rusije na mjesta kao što je Bahmut, grad na istoku Ukrajine koji ima ograničenu stratešku vrijednost, iscrpili su ukrajinske snage, nagnali zapovjednike na preraspodjelu i umanjili sposobnost Kijeva da pokrene ofanzivne operacije na drugim mjestima, smatraju američki zvaničnici.
Nakon munjevitih napada ukrajinskih snaga u ljeto i jesen te proboja protivničkih obrambenih linija Rusija je pojačala zaštitu, koristeći rovove, tenkovske prepreke i mine kako bi usporila potencijalno napredovanje. Kremlj zasad javno tvrdi da trenutno nema planova za dodatnu mobilizaciju.
Ne odustaje od jačanja vojske
Dugoročno, Putin je odobrio planove za proširenje brojnosti vojske za gotovo 50 odsto u sljedećih nekoliko godina te za raspoređivanje novih snaga u blizini Finske – koja je u procesu pridruživanja NATO-u – i u okupiranim regijama Ukrajine. Škole i univerziteti ponovno uvode kurseve vojne obuke koji su se posljednji put masovno sprovodili u sovjetsko doba, a ratne pripreme se osjećaju u cijelon društvu.
Ipak, neke naznake realnosti o dosadašnjem katastrofalnom učinku vojske počele su se probijati u strogo kontrolisane državne medije.
“Dosad su rezultati bili užasni jer Rusija uopšte nije bila spremna. To se pretvorilo u dugotrajni rat, a Rusija još nema dovoljno ljudstva ili opreme da ga vodi. Moramo zaustaviti ukrajinsku protivofanzivu i osujetiti napore Zapada da nas porazi sticanjem vojne prednosti”, rekao je Sergej Markov, politički savjetnik s bliskim vezama u Kremlju.
Ruske snage nisu pokazale sposobnost za sprovođenje ofanzivnih akcija od prvih sedmica invazije, ponovno zauzevši samo jedan mali grad u posljednjih šest mjeseci i uz veliku cijenu u gubicima. Ukrajinske trupe, nasuprot tome, stalno su iznenađivale saveznike i posmatrače svojim uspjesima u potiskivanju osvajača.
Borba u stilu Prvog svjetskog rata išla bi u prilog Rusiji
Putinovo povjerenje u sposobnost njegove vojske da izbori pobjedu – čak i po cijenu golemih žrtava i razaranja – odražava pogrešno tumačenje opredijeljenosti Zapada da spriječi njegovu agresiju, priznaju neki upućeni. SAD i saveznici stalno su pojačavali snabdijevanje oružjem kategorijama koje su se nekada smatrale nedostupnima.
Ipak, američki i evropski vojni zvaničnici strahuju da bi se sukob uskoro mogao pretvoriti u topovsku borbu u stilu Prvog svjetskog rata s uglavnom stagnirajućim linijama fronta, scenario koji bi mogao ići u prilog Rusiji, s obzirom na njeno brojnije stanovništvo i vojnu industriju.
Diplomatski je Rusija nastojala pridobiti pristalice među nezapadnim zemljama svojim apelima na razgovore o prekidu vatre. Čak i ljudi bliski Kremlju priznaju da trenutno ne gaje nadu, s obzirom na zahtjev Ukrajine da Rusija povuče svoje trupe kao uslov za bilo kakav dogovor.
Minimum koji bi Kremlj prihvatio bilo bi privremeno primirje koje bi Rusiji ostavilo kontrolu nad dosad zauzetim teritorijama kako bi dobila vrijeme za obnovu svojih snaga. Iako je to ispod granica regija koje je Putin nezakonito anektirao u septembru, to bi još uvijek ostavilo Rusiji veliki dio ukrajinskog teritorija, povezujući područja koja je okupirala prije rata. Kao rezultat toga, Kijev i njegovi saveznici ne podržavaju ovu ideju.
“Putin je siguran da će se Zapad ili Ukrajina umoriti”
“Ako se nešto ne promijeni, pred nama je rat iscrpljivanja poput Prvog svjetskog rata, koji bi mogao potrajati dugo jer obje strane vjeruju da je vrijeme na njihovoj strani. Putin je siguran da će se Zapad ili Ukrajina umoriti”, rekao je Andrej Kortunov, voditelj Russia International Affairs Councila, koji je osnovao Kremlj.
Eventualni poraz američkog predsjednika Joea Bidena na izborima 2024. godine mogao bi donijeti više fleksibilnosti u Vašingtonu po tom pitanju. Iako je novi val sankcija – posebno ograničenje cijena ruske nafte – smanjio prihode Kremlja, to do sada nije ugrozilo Putinovu sposobnost finansiranja rata.
Američki general: Biće teško izbaciti Ruse iz cijele Ukrajine
Rusija još uvijek ima pristup milijardama rezervi u kineskoj valuti na koje sankcije ne utiču i mogu pomoći u premošćivanju budžetskih manjkova u sljedećih dvije do tri godine. I među ukrajinskim saveznicima raste strah da će sukob trajati godinama.
“Ove godine bilo bi vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz cijele Ukrajine, ali mislim da će u konačnici ovaj rat, kao i mnogi ratovi u prošlosti, završiti za nekom vrstom pregovaračkog stola”, rekao je načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga Mark Milley nakon sastanka američkih i savezničkih ministara odbrane 20. januara.