Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je svoj 17. godišnji govor o stanju nacije na zajedničkoj sjednici ruskog parlamenta da uputi prijetnje protiv, kako je rekao, stranih provokacija, rekavši da će Moskva u jeku sve većeg raskola sa Zapadom odgovoriti čvrsto i brzo.
Putin je govorio u srijedu, 21. aprila, samo nekoliko sati prije protesta pristalica zatvorenog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog sa zahtjevom za njegovo oslobađanje, kao i usred priprema za parlamentarne izbore koji će se održati prije 19. septembra, ali i daljih ekonomskih i socijalnih negativnih posljedice pandemije COVID-19.
Crvene linije
Obraćanje koje je prenosila državna televizija usljedilo je i u vrijeme pojačanih tenzija između Moskve i Zapada, tinjajućeg sukoba na istoku Ukrajine i nemira u susjednoj Belorusiji poslije spornih predsjedničkih izbora prošlog avgusta.
Putin je u govoru rekao da je Moskva težila da ima dobre odnose s drugim zemljama i da ne želi da “spaljuje mostove”, ali je upozorio da nijedna država ne smije da pređe ruske “crvene linije”.
On je dodao da će Rusija će u svakom pojedinačnom slučaju odlučiti gdje leže te crvene linije, preneo je Rojters (Reuters).
“Ali ako neko pomiješa naše dobre namjere sa ravnodušnošću ili slabošću i namjerava da spali ili čak raznese te mostove, trebao bi da zna da će odgovor Rusije biti asimetričan, brz i čvrst”, rekao je on.
“Svako ko napravi neke provokacije koje ugrožavaju našu bezbjednost kajaće se kako se nikada nije kajao”, rekao je Putin u 78-minutnom govoru kojim su dominirali odgovor Rusije na pandemiju COVID-19 i ekonomski problemi koje je izazvala.
Na početku obraćanja Putin se usredsredio na pandemiju COVID-19 koja je teško pogodila Rusiju.
Putin je rekao da bi Rusi trebalo da postignu kolektivni imunitet od COVID-19 do jeseni i pozvao sve građane da se vakcinišu protiv korona virusa.
Prema podacima radne grupe ruske vlade za korona virus, više od 106.000 ljudi umrlo je od COVID-19. Federalna agencija za statistiku, koja radi zasebno, prijavila je znatno veći broj od više od 225.000 od aprila 2020. do februara.
‘Osigurati rast realnih prihoda’
Putin, čija je stranka Jedinstvena Rusija duboko nepopularna uoči septembarskih izbora, rekao je u da je glavni zadatak vlade da poveća smanjene lične prihode Rusa.
Putinova popularnost dugo je bila zasnovana na njegovoj sposobnosti da Rusima obezbijedi stabilnost i bolji standarde življenja, ali je privreda zemlje proteklih godina pogođena sankcijama Zapada, nižim cijenama nafte, a sada i pandemijom korona virusa, ukazuje Frans pres (Agence France-Presse).
“Glavna stvar je osigurati rast realnih prihoda građana”, rekao je Putin, najavljujući niz mjera koje bi trebalo Rusima da donesu novac uoči parlamentarnih izbora kasnije ove godine.
Putin je rekao da rast cijena “izjeda” prihode Rusa i pozvao vladu da stvori dugoročne uslove koji bi “garantovali predvidljivost cijena”.
On je dodao da vlada treba da učini više kako bi pružila podršku porodicama.
Ruski predsjednik je rekao da će vlada ove godine dati jednokratne isplate porodicama s jednim roditeljem i budućim majkama, kao i isplatu od 10.000 rubalja (oko 110 evra) za sve đake sredinom avgusta.
Klimatske promjene
Putin je obećao da će Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte i gasa, učiniti svoj dio u borbi protiv klimatskih promena.
“Moramo odgovoriti na izazove klimatskih promjena”, rekao je on.
Putin je rekao da se Rusija takođe mora usredsrediti na prilagođavanje klimatskim promjenama, uključujući poljoprivredu, stanovanje i komunalne usluge, kao i svoju “cjelokupnu infrastrukturu”.
Takođe se založio za stvaranje “industrije za korišćenje emisija ugljenika”. On je postavio cilj da u Rusiji, koja je među zemljama s najvećim emisijama ugljenika, bude manje emisija “nego u Evropskoj uniji”.
Rusija je posljednjih godina zabilježila brojne toplotne rekorde, a u prvoj polovini 2020. zabilježene su najviše temperature otkako je zemlja započela posmatranje vremena.
Pripreme za proteste
Policijske snage raspoređene su širom Moskve u iščekivanju protesta pristalica Navaljnog koje će tražiti da se ovom kritičaru Kremlja osigura medicinska pomoć. Navaljni već tri sedmice štrajkuje glađu i zahtjeva da ga pregledaju lični doktori.
Na početku Putinovog govora policija je privela nekoliko ljudi, uključujući dvije bliske saradnice Navaljnog.
Ljubov Sobol, jedno od lica Navaljnovog popularnog Jutjub (YouTube) kanala i Kira Jarmiš, njegova portparolka, privedene su u Moskvi 21. aprila, rekli su advokati.
Navaljni je uhapšen u januaru po dolasku iz Njemačke, gdje je liječen nakon što je u augustu 2020. godine otrovan u Sibiru – evropske laboratorije definisale su supstancu kao nervni agens novičok.
U momentu početka Putinovog govora broj ljudi registrovanih za protest pod nazivom “Sloboda Navaljnom” dosegao je brojku od 466.101. Članovi Navaljnovog tima ranije su rekli da će najaviti nove proteste kada 500.000 bude registrovano, ali su se planovi promijenili zbog lošeg zdravlja opozicionog političara.
Dan pred Putinovo obraćanje američki ambasador u Rusiji Džon Saliven (John Sullivan) rekao je da će se vratiti u Sjedinjene Američke Države na konsultacije, samo par dana nakon što je Vašington uveo sankcije Rusiji zbog navodnih sajber napada i miješanja u američke izbore 2016. i 2020. godine.
Rusija je takođe pojačala svoju vojnu spremnost duž granice sa Ukrajinom i unutar aneksiranog Krima.
Ponekad, piše Engleski servis Radija Slobodna Evropa, Putin koristi svoje govore kako bi predstavio značajne političke poteze.
Prošle godine najavio je prireme za izmjenu niza ustavnih amandmana, koji su na kraju uključivali i jedan koji mu omogućava da ostane predsjednik do 2036. godine.
U prosjeku njegova obraćanja naciji traju oko 75 minuta. Najduže je bilo malo manje od dva sata, dok je prvo obraćanje trajalo 48 minuta.
Uz članove oba doma parlamenta, u publici su bili biti premijer, kabinet, više sudije, vojska i bezbjednosni zvaničnici, više liderstvo Ruske pravoslavne crkve, druge religijske grupe i gosti.
Kako navodi TASS, akreditovano je 450 novinara.
Vladimir Putin dominira ruskom politikom već dve decenije, još od 1999. kada je izabran za premijera zemlje. Od 2018. godine služi drugi šestogodišnji predsednički mandat.