Ruski zahtjevi da SAD zabrani pridruživanje Švedskoj i Finskoj NATO-u izazvali su suprotni učinak jer su se obje zemlje obavezale na izgradnju bližih veza s ovim vojnim savezom.
Ratoborni Kremlj, koji prijeti mogućom invazijom na Ukrajinu, dao je novi podsticaj nastojanjima u ove dvije zemlje da se pridruže NATO-u, iako trenutno vojno ne pripadaju nikakvom savezu i uvijek su pokušavale izbjeći zauzimanje strana tokom ‘Hladnog rata’, prenosi The Telegraph.
Agresivna retorika ruskog predsjednika Vladimira Putina posljednjih sedmica uzrokovala je promjene u dugogodišnjoj stranačkoj politici i uvjerila neke bivše protivnike članstva u NATO-u u tim zemljama da promijene mišljenje.
NATO će odbiti ruski zahtjev
Jedan je finski zastupnik izjavio za Telegraph kako je zemlja sada “bliža nego što je ikada bila” podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u.
Washington je, pak, prije presudnih pregovora između američkih i ruskih zvaničnika u Ženevi u ponedjeljak, poručio Švedskoj i Finskoj da podržava njihovo pravo na izbor saveza.
U petak naveče je Antony Blinken, američki državni sekretar, odbacio ruske zahtjeve da NATO ne prima nove članice.
“NATO nikada nije obećao da neće primati nove članove. Niti je mogao niti bi”, kazao je Blinken.
Blinken je optužio Rusiju da “pravi svijet ludim” tvrdnjom o provokacijama Ukrajine te je kazao da će se razgovori ove sedmice usredsrediti na “agresiju” Moskve.
NATO će odbiti Putinov zahtjev da savez ograniči svoje širenje u Evropi na summitu NATO-Rusija u Bruxellesu u srijedu, piše Telegraph.
Biće naglašeno, kako navodi list, da sporazum vojnog saveza ima politiku “otvorenih vrata” kako bi promovisao stabilnost i mir u Evropi.
Oštre riječi iz Švedske
Švedska premijerka Magdalena Andersson izjavila je da je razgovarala o “produbljivanju partnerstva između Švedske i NATO-a” u razgovorima s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
“U Švedskoj mi sami odlučujemo o našoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te koga ćemo izabrati za saradnju”, rekla je u neuobičajeno oštroj izjavi za čelnika jedne stranke koja se dugo protivila članstvu u NATO-u.
Finski predsjednik Sauli Niinistö i premijerka Sanna Marin rekli su kako Helsinki zadržava pravo izbora hoće li se u budućnosti pridružiti NATO-u ili ne.
“Sloboda izbora takođe uključuje mogućnost vojnog usklađivanja i podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u”, rekao je Niinistö.
Insajderi u NATO-u vjeruju da bi svaki od ovih procesa ulaska u članstvo bio relativno brz jer se obje zemlje već pridržavaju mnogih standarda koje očekuje savez 30 zemalja.
Prošlogodišnja anketa pokazala je da 46 posto švedskih građana podržava pridruživanje NATO savezu, u odnosu na tek 17 posto 2012. godine.
Populistička stranka Švedski demokrati promijenila je svoju politiku prema NATO-u u decembru. Parlament je potom izglasao izjavu u korist “opcije NATO-a” koja bi, ako je usvoji vlada, postavila temelj za Švedsku da se poput Finske može brzo pridružiti savezu ukoliko bude ugrožena.
‘Finska bliže nego ikada’
Opoziciona umjerena stranka desnog centra ovog je petka optužila vladu lijevog centra za “pasivnost” u odnosu na rusku prijetnju.
Pozvala je da se aktivira opcija NATO-a i da se zemlja “kao i Finska otvori za ozbiljnu raspravu o budućem članstvu u NATO-u”.
“Finska je bliža nego ikada prije podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u. Prvi put ljudi osjećaju da se agresija koju Rusija sprovodi prema svojim susjedima odnosi i na Finsku i Švedsku”, rekla je Elina Valtonen, parlamentarna zastupnica i potpredsjednica opozicione Stranke nacionalne koalicije, koja podržava članstvo Finske u NATO-u još od 2006. godine.
To je odgovor na rusku retoriku, invaziju na Gruziju, nezakonitu aneksiju Krima, gomilanje vojnika na ukrajinskoj granici i sada ruske akcije u Kazahstanu, rekla je Valtonen.
Takođe ukazuje da se javljaju znakovi međustranačke podrške tom potezu među mlađom generacijom političara.
Krajem decembra je Atte Harjanne, parlamentarni čelnik Zelene stranke, pozvao stranku da preokrene svoj dugogodišnji stav protiv članstva u NATO-u te aktivno vodi kampanju za pridruživanje Finske savezu.
Ključna kultura konsenzusa
Prošlomjesečna je anketa pokazala da samo 24 posto finskih građana pozitivno gleda na pridruživanje, što je porast od dva posto u odnosu na prošlu godinu, dok je 51 posto protiv članstva.
No stručnjaci vjeruju da kultura konsenzusa ove zemlje znači da bi se to brzo moglo promijeniti ako predsjednik ili premijerka započnu kampanju za članstvo.
Matti Pesu, viši naučni novak na Finskom institutu za međunarodne poslove, rekao je za Telegraph kako je zahtjev Rusije, uključen u takozvani ‘nacrt sporazuma’ objavljen 17. decembra, vrlo uticao na stvari.
“Opcija za pridruživanje NATO-u instrumentalizovana je kao meko sredstvo odvraćanja. Ruski zahtjevi bi, u osnovi, zatvorili ovu NATO opciju, a strah od zatvaranja vrata podstakao je prilično živu nacionalnu raspravu”, kaže Pesu, prenosi Jutarnji.hr.