Ako Kina odluči zauzeti otok Pratas, mali greben pod kontrolom Taipeija, Sjedinjene Države ne bi nikako mogle efikasno odgovoriti na taj izazov bez eskalacije sukoba i izbijanja rata između Pekinga i Washingtona.
Taj je zaključak proizašao iz izvještaja Centra za novu američku sigurnost, think tanka u kojem su stručnjaci za odbranu i vanjsku politiku odigrali ratnu igru koja je simulirala upravo takav scenario.
Pratas je ostrvce samo tri kilometara dugo i oko kilometar široko na svom “najdebljem” dijelu. Nalazi se oko 300 kilometara jugoistočno od Hong Konga i oko 400 kilometara jugozapadno od Tajvana. Na njemu se nalazi omanja vojna baza u kojoj je smješteno petstotinjak tajvanskih marinaca, a vojni analitičari već dugo upozoravaju da bi to ostrvo Kini moglo poslužiti da ispita odlučnost međunarodne zajednice u odbrani tajvanskog suvereniteta.
U scenariju iz ratne igre učestvovali su tajvanski, američki i regionalni stručnjaci, a scenario je počeo kineskom vojnom agresijom na Pratas. Kineske snage, uz podršku mornarice i vazduhoplovstva kineske Narodnooslobodilačke armije (PLA), s lakoćom su nadjačale vojsku tajvanskih marinaca na Pratasu i zauzele ostrvo.
POMORSKE BAZE
Jednom kada se situacija na tlu promijenila, Sjedinjene Države i Tajvan imali su vrlo malo opcija za pokušaj povratka na status quo bez daljnje eskalacije sukoba. Tim koji je predstavljao kinesku stranu izbjegavao je daljnju eskalaciju i samo je držao svoju novoosvojenu teritoriju, što je bilo posebno lako s obzirom na blizinu kineskih vojnih i pomorskih baza.
Američka strana bila je prisiljena poslati veću količinu svojih snaga daleko od svojih baza na način koji bi bilo teško održavati na duži rok. Agresivni vojni odgovor vjerovatno bi doveo do eskalacije i izbijanja rata s Kinom, što su i američki i tajvanski timovi htjeli izbjeći po svaku cijenu. Ekonomske sankcije protiv Kine djelovale su presporo i bile su preslabe da bi prisilile Kinu da napusti svoje novo ostrvo.
Kina je u prošlosti već pokazala da ne poštuje presude međunarodnih sudova kada se radi o teritoriji u Južnome kineskom moru, koji Peking u cijelosti smatra svojim. Kineske brodice – navodno ribarske – zaposjele su tako 1995. greben Mischief, unutar filipinskoga ekonomskog pojasa.
Ubrzo su se kraj grebena pojavila jaružala, uništila korale i pretvorila ga u veliko vještačko ostrvo na kojem su danas vojna baza, pista za avione i sistemi protivvazdušne odbrane. Međunarodni arbitražni sud presudio je 2016. da se radi o teritoriji Filipina, no Kina je odbila prihvatiti presudu te ostrvo i dalje brani svojim vojnim snagama. Manila ga ne može dobiti natrag bez upotrebe sile koja bi, pak, dovela do eskalacije sukoba i potencijalno direktnog rata s Pekingom.
Sličan bi se scenario mogao očekivati u slučaju osvajanja Pratasa – Kina bi tvrdila da je riječ o njenoj teritoriji, kao što tvrdi i za Tajvan, te bi ga branila silom i ne bi ga prepustila Taipeiju bez obzira na pritisak međunarodne zajednice.
STRATEGIJA ODVRAĆANJA
Stručnjaci iz Centra, koji su odigrali ratnu igru osvajanja Pratasa, stoga su zaključili kako je nužno djelovati proaktivno i odvratiti Kinu od pokušaja osvajanja malog ostrva. SAD i Tajvan već danas bi trebali koordinirano graditi strategiju odvraćanja od ograničene kineske agresije.
Autori izvještaja tvrde kako je prijeko potrebna saradnja s Japanom u izradi ove strategije jer bi ona mogla promijeniti kineske procjene vojnih i diplomatskih rizika koji proizlaze iz njene agresije. Japansko bi učešće omogućilo koordiniranje s Indijom i Australijom kroz takozvani Quad te stvoriti prilike za saradnju s drugim državama čije teritorije svojata Kina, poput Vijetnama i Filipina.
Napetosti između Pekinga s jedne strane te Washingtona i Taipeija s druge sve su izraženije posljednjih mjeseci u kojima Kina šalje rekordan broj svojih vojnih aviona u tajvansku zonu protivvazdušne odbrane.
Prošli je vikend Kina, zajedno s Rusijom, održala vojnu vježbu u sklopu koje su bojni brodovi obje države oplovili Honshu, najveće japansko ostrvo.
S američke strane, predsjednik Joe Biden rekao je prošle sedmice da SAD ima obavezu odbraniti Tajvan, iako se Bijela kuća poslije izvlačila kako nije došlo do promjene u javnom stavu Washingtona, koji je namjerno neodređen po pitanju odbrane ostrva. Državni sekretar Antony Blinken zatražio je da se Tajvanu dopusti “značajno učešće” u tijelima UN-a, što Kina smatra provokacijom – puzajućim pokušajem priznanja nezavisnosti ostrva, prenosi Jutarnji.