Svjetski lideri će se ove nedelje okupiti na samitu G7 u Kornvolu u Velikoj Britaniji. Na ovom mjestu će se raspravaljati o bitnim i ključnim temama, koje su važne kako za koju državu zasebno tako i za svijet u globalu.
Jedan od ključnih ciljeva Džoa Bajdena je pokazivanje zapadne solidarnosti pred njegov susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Ženevi 16. juna. Američki predsjednik napisao je u Vašington postu da mu je cilj da okupi svjetske demokratije i izvrši veliko resetovanje spoljne politike nakon poteza njegovog pretnodnika Donalda Trampa koji je koketirao sa autokratama.
Ministri spoljnih poslova G7 su nakon sastanka prošlog mjeseca rekli da su duboko zabrinuti zbog negativnog obrasca ruskog neodgovornog i destabilišućeg ponašanja. Po slijetanju u Veliku Britaniju u srijedu uveče, Bajden je rekao američkim trupama u vazduhoplovnoj bazi u Sufolku: “ Jasno ćemo objasniti da su se SAD vratile i da demokratije svijeta stoje zajedno kako bi riješile najteže izazove i pitanja koja su bitna, najviše za našu budućnost“, prenosi Gardijan.
Kina će biti jedna od glavnih tema na samitu, što pokazuje poziv Australiji, Indiji i Južnoj Koreji da prisustvuju sastanku kao gosti. Doseg i uticaj Pekinga za njih je ključno pitanje. Bajdenov plan je da ubijede evropske zemlje da obiljnije shvate prijetnju kineskog uticaja na demokratiju, dok se slivaju kineske investicije u infrastrukturu i preduzeća u Evropi.
Boris Džonson, čiji je nedavni pregled odbrane i bezbjednosti obećavao obnovljeni „indo-pacifički savez“, takođe želi da pronađe način saradnje kako bi razblažio uticaj Pekinga.
Vakcine
Džonson je najavio da želi da cio svijet bude vakcinisan do kraja 2022. godine, ali je ponudio oskudne detalje o tome kako bi to moglo da se izvede. Budući da je većina zemalja G7 na putu da u potpunosti vakciniše svoju odraslu populaciju, a sama Britanija je obezbijedila milione viška vakcina, svijet traži od G7 detaljan i efikasan plan.
Više od 200 bivših svjetkih lidera i ministara inostranih poslova, uključujući i dva bivša premijera Velike Britanije, Gordona Brauna i Tonija Blera, pisali su liderima G7 ranije ove nedelje pozivajući ih da se slože da pokriju dvije trećine troškova za vakcine. Ako ovo bude dogovoreno u Kornvolu – to će biti nasleđe ovog samita G7.
U onome što su mnogi vidjeli kao znak nade za povratak multilateralizma, ministri finansija G7 potpisali su prošle nedelje iskortijski sporazum u Londonu, postavaljući temelje za oštriji globalni poreski režim. Novi sistem ima za cilj da omogući vladama da oporezuju najprofitabilnije firme gdje god da zarađuju, umjesto da dozvoli multinacionalnim kompanijama da igraju jednu jurisdikciju protiv druge, i utvrdili su minimalnu stopu poreza od 15 odsto.
Učesnici kampanje kažu da je stopa od 15 odsto preniska – Bajden je predložio 21 odsto. Takođe postoji zabrinutost oko toga kako bi rezultirajući prihod bio podeljen između G7 i zemalja u razvoju i koliko bi vremena trebalo da se to primjeni.
Lideri G7 će vjerovatno pozdraviti sporazum oko početka nove ere saradnje.
Klima
Diskusija o klimi biše jednostavnija sada nego proteklih godina iz razloga što Tramp neće prisustvovati ovom sastanku. Jedan od Bajdenovih prvih poteza kao predsjednika, bio je da SAD ponovo pridruži Pariskom klimatskom sporazumu.
Iako je klima važan element na ovim susretima, vrlo je moguće da sada zbog koronavirusa, vakcina i poreza, jedini ishod na kraju susreta bude još više „praznih priča“.
Planirano je nekoliko proteta zbog pitanja klime koji se podudaraju sa samitom, a čiji je cilj da lideri budu više fokusirani. Za Džonsona je ulog relativno visok.
U novembru će se u Glazgovu održati klimatski samit Cop26, a Džonson će željeti da stvori politčki pokret koji se kreće ka tome. On je samim tim pod pritiskom da ovog vikenda izađe u javnost sa nečim određenim i dogovorenim u političkim okvirima.
Bregzit
Džonson ne želi da Bregzit bude ni blizu G7. Nedavno je rekao: „Isistali smo taj limun na suvo“. Ali ministar za Bregzit Lord Frost će otputovati u Kornvol. Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost je izrazio zabrinutost oko prekida spora oko primjene sjevernoirskog protokola, upozoravajući na rizike od narušavanja mirovnog procesa.
Džonson će biti pod pritiskom da učini ustupke, prenos Gardijan.