Kada se generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg krajem ove godine vrati u domovinu kako bi preuzeo čelno mjesto norveške centralne banke, Sjevernoatlantski savez trebaće novog vođu, a po prvi put bi to mogla biti žena.
Moćni vojni savez sedam decenija vode muškarci iz zapadne Evrope, a sada mnogi posmatrači očekuju da će blok s 30 država članica izabrati ženu, možda čak s istoka.
Stoltenberg ne bi trebao otići prije decembra i na kraju mandata mora se nositi s velikim izazovom vođenja NATO-a u krizi izazvanoj ruskim gomilanjem snaga na granicama Ukrajine.
Stalni predstavnici država članica okupljeni u Sjevernoatlantskom vijeću izabraće kandidata na sastanku u Madridu krajem juna, a u sjedištu NATO-a u Briselu već se nagađa o imenima.
„Proces nominovanja nije transparentan”, rekao je jedan evropski diplomata za AFP, aludirajući na visoko ispolitizovani proces koji se odvija iza zatvorenih vrata. „Niko ne vodi kampanju otvoreno, ali među saveznicima kruži puno imena”.
Sekretar uvijek Evropljanin
Iako je generalni sekretar NATO-a uvijek bio Evropljanin, kao što je vrhovni vojni zapovjednik NATO-a uvijek Amerikanac, niko od kandidata neće otkriti da je zainteresovan sve dok ne bude siguran da ima podršku Bijele kuće.
To je odraz činjenice da je SAD neupitni vođa saveza iako je 21 od 30 članica iz Evropske unije.
No ovaj put mnogi se nadaju da će novi civilni vođa biti barem iz neke prijestonice EU-a, u skladu s težnjom promocije „evropske suverenosti” ili „strateške autonomije”, kako to nazivaju neki čelnici poput francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Čija su imena u šeširu? Za nekoliko se doznaje iz razgovora među funkcionerima i stručnjacima u Briselu , uz napomenu da, kao i kod izbora novog Pape, početni favoriti često otpadnu.
Često se tako može čuti ime bivše britanske premijerke Terese Mej. Ona ispunjava puno kriterijuma – žena je i ugledna je bivša šefica vlade koja dolazi iz zemlje s drugim najvećim budžetom za odbranu u NATO-u.
Ali, kako je rekao jedan bivši visoki dužnosnik NATO-a, bivša britanska čelnica zbog Brexita vjerovatno ne bi odgovarala nekim evropskim prijestonicama, a Britanija je ionako već dala tri od 13 generalnih sekretara i možda je došao red na neku od novijih ili manjih država članica.
Novinari u Briselu nagađaju da bi šanse mogla imati 47-godišnja belgijska ministrica vanjskih poslova Sofi Vilms, koja je vodila manjinsku vladu kao prijelazna premijerka u prvim valovima pandemije korona virusa, prenosi Hina.
Po mišljenju diplomata, ona je „vjerodostojna kandidatkinja … koja dolazi iz države utemeljivačice Evropske unije, dobrog saveznika i partnera, dok su dva njena prethodnika bila jako rezervisana u pogledu evropske odbrane”.
Spominje se nekoliko imena, prije svega 65-godišnja Dalia Gribauskaite, bivša predsjednica Litvanije koja je jako dobro svjesna izazova za NATO na ruskoj granici.
Ona je i bivša komesarka Evropske komisije koja ima prijatelje i u EU-u i u NATO-u, zaključuju svjetske agencije.