Samit Evropske unije trebalo je da traje samo jedan dan, ali spisak problema veoma je dugačak: energetska kriza, rat Rusije protiv Ukrajine, Zapadni Balkan i problematična Mađarska.
Decembarski samit Evropske unije po pravilu traje dva dana, ali je predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel ovogodišnji sastanak lidera 27 država-članica ograničio na samo jedan dan, četvrtak 15.12. Mnoge diplomate Evropske unije u Briselu ne razumiju zašto, jer postoji pravo brdo problema o kojima šefovi država i vlada moraju da raspravljaju na kraju ove godine pune krize i rata. Zato Brisel očekuje mučnu i dugu noćnu sjednicu, sve do petka ujutro.
Uskraćivanje sna inače je isprobana i provjerena taktika u pregovorima unutar EU. Tako se umaraju tvrdoglavi šefovi vlada, pa na kraju popuštaju i dolazi se do kompromisa s kojim se nekako svi slože.
Jedna stvar važi i za ovaj samit: „Jedinstvo je ključ“, napisao je predsjednik Savjeta Šarl Mišel u svom pozivu na sastanak. Evropska unija želi da djeluje suvereno i ujedinjeno kako bi pokazala Rusiji da odgovor EU na rat protiv Ukrajine i dalje ostaje nedvosmislen.
„Ukrajina je, kao i uvijek, u centru naših napora i nastojanja“, rekao je Mišel. Unija mora da pruži pravi odgovor na rusku eskalaciju i korišćenje zime kao oružja. Osim humanitarne pomoći, Ukrajini su potrebna dugoročna obećanja kad su u pitanju vojna oprema i finansije. O tome će se raspravljati na samitu. Ali, ima i drugih tačaka na dnevnom redu.
Finansijska pomoć Ukrajini
Nakon što je Mađarska odustala od svog protivljenja, EU iduće godine može Ukrajini da prosledi 18 milijardi eura direktne budžetske podrške kako bi ta država mogla da isplati plate i penzije. Osim toga, još 5,5 milijardi eura biće uplaćeno u „Evropski fond za mir“, kako bi moglo da se nastavi sa finansiranjem oružja i municije za ukrajinsku vojsku. Evropska komisija predlaže da se Ukrajini odobri nekoliko godina budžetske podrške kako bi Kijev mogao sigurnije da planira izdatke.
I dalje je aktuelna rečenica sa svih samita EU ove godine: „Evropska unija će pomagati Ukrajini sve dok je to potrebno.“ Pitanje kakvo oružje isporučiti još uvijek je kontroverzno. Da li bi u to trebalo uključiti i odbrambene sisteme „Patriot“ iz zaliha njemačkog Bundesvera?
Pojačati sankcije Rusiji
Uprkos intenzivnim pregovorima, EU je do početka samita imala problema sa dogovorima o sada već devetom paketu sankcija protiv Rusije. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, mađarska vlada pokušala je da skine neke osobe u Rusiji sa spiska sankcija. Oko 200 ruskih zvaničnika trebalo bi da bude kažnjeno zabranom ulaska i zamrzavanjem imovine zbog napada na ukrajinsku infrastrukturu.
Mađarska, koja i dalje održava dobre odnose s Kremljom, oko takvih mjera stalno se koleba. U junu je mađarski premijer Viktor Orban progurao da se ne sankcioniše ruski patrijarh Kiril. Taj crkveni poglavar se smatra bliskim saveznikom ruskog vladara Vladimira Putina.
Energetska kriza u Evropskoj uniji
Ove godine, nakon ruskog napada na Ukrajinu, EU je drastično smanjila uvoz uglja i nafte iz Rusije i uvela sankcije. Rusija je drastično smanjila izvoz gasa u EU, iako prirodni gas nije pod sankcijama. To je dovelo do eksplozije cijena na energetskim tržištima. EU reaguje prelaskom na druge dobavljače, više tečnog gasa iz SAD i Katara, kao i mjerama štednje. Zemlje-članice EU žele da ublaže visoke cijene uz pomoć čitavog paketa različitih ograničenja cijena, kočnica cijena i direktnih subvencija.
Uprkos višemjesečnim pregovorima, 27 država-članica nisu uspjele da se dogovore o gornjoj granici nabavne cijene prirodnog gasa na svjetskom tržištu za čitavu EU. Polovina zemalja Unije, uključujući Francusku i Italiju, traži ograničenje cijena za kupovinu. Druga polovina, uključujući Njemačku i Holandiju, odbacuje mogućnost striktnog ograničavanja cijena jer bi to moglo da ugrozi snabdijevanje. Dobavljači gasa mogli bi da preusmjeri svoje brodove u Aziju kako bi tamo postigli više, neograničene cijene.
Evropska komisija je kao kompromis predložila ograničenje cijene gasa na 275 eura po megavat-satu, što bi se primjenjivalo samo u slučaju izrazito visokih cijena. Do sada vlade država EU nisu uspjele da se dogovore oko te „kočnice za slučaj opasnosti“. Na ovom samitu se oko tog pitanja očekuju duge rasprave.
O zajedničkoj platformi dobavljača gasa iz EU još nije postignut dogovor. Oni bi trebalo da udruže svoju tržišnu snagu i iskoriste zajedničku potražnju za smanjenje cijena. Zanimljivo je da bi tu trebalo da učestvuju i firme iz zemalja-kandidata za ulazak u EU, dakle iz zemalja Zapadnog Balkana.
Fond umjesto paketa
Kancelar Olaf Šolc je na ranijim samitima odbacivao kritike brojnih članica EU na račun njemačkih paketa pomoći vrijednih više milijardi privatnim domaćinstvima i firmama u Njemačkoj. „Dvostruki paket“ od 200 milijardi eura unosi nepravilnosti na unutrašnjem tržištu EU, kritikovali su Francuzi, ali i drugi.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sada pominje novi evropski „Fond za suverenitet“ koji bi mogao da se koristi za finansiranje ulaganja u nove izvore energije i u infrastrukturu. Taj predlog naišao je na različite reakcije u Evropskom parlamentu. Na samitu će se dakle raspravljati i o investicionim programima i državnim podrškama. No, ni po tom pitanju se ne očekuju konačne odluke.
Šta sa jugoistočnim susjedstvom?
Prošle nedjelju su se lideri EU sastali u Tirani s predstavnicima šest država Zapadnog Balkana i obećali ubrzanje pristupnih procesa, koji su okarakterisani kao „geostrateški važni“. Na ovom samitu bi Bosna i Hercegovina mogla da postane peta zemlja iz balkanske grupe koja će dobiti „status kandidata“. To bi značilo da bi ta relativno nestabilna država došla korak bliže pristupnim pregovorima.
Kosovo, koje kao državu nisu priznali Srbija, ali ni pet članica EU, trebalo bi zvanično da podnese zahtjev za članstvo u EU, što je prvi od mnogih koraka do pridruživanja. Evropska unija očekuje da Srbija i Kosovo riješe svoje sukobe. Nakon što je prije par dana na Kosovu napadnuta misija Euleks, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj hitno je pozvao obije strane na pregovore koji bi trebalo da dovedu do konkretnih rezultata do početka ovog samita Evropske unije.