Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i zapadne diplomate okrivljuju jedni druge za uništavanje Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju. Dio delegacija je bojkotovao njegov govor u Skoplju i poručio Kremlju da rat u Ukrajini treba prestati.
Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju James O’Brien rekao je da će OSCE opstati i bez onih koji ga blokiraju.
Bojkot dijela delegacija govora Lavrova, njegove optužbe da Zapada “uništava” OSCE, kao i poruke koje su mu zapadne diplomate prenijele zbog ruske invazije na Ukrajinu zasjenile su fokus 30. Ministarskog savjeta OSCE-a.
Teme poput finansijske budućnosti OSCE-a i izbor Malte za predsjedavajuću državu za narednu godinu pale su u drugi plan.
Na skupu u Skoplju, glavnom gradu Sjeverne Makedonije, koja predsjedava Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju, sve zemlje učesnice saglasne su da OSCE mora da postoji, ali su zapadne zemlje i Rusija optuživale jedna drugu da žele da unište organizaciju.
Ko uništava OSCE?
Zapadne diplomate su oštrim izjavama i djelimičnim bojkotom poslale poruku Moskvi da se protive ratu u Ukrajini. Uprli su prst u Rusiju zbog ometanja funkcionisanja OEBS-a. S druge strane, Lavrov, koji je uživo slušao njihove poruke i reakcije, odgovorio je optužujući Zapad da godinama uništava OSCE.
“Svaka nepristrasna osoba razumije da je važno ozbiljno i pošteno baviti se evropskim sigurnosnim pitanjima. Međutim, zapadne prijestolnice su opsjednute šansama OSCE-a za preporod. One su već stvorile evropsku političku zajednicu bez Rusije i Belorusije. Tako se na našem kontinentu povlači još jedna linija razdvajanja, uništavajući prostor OSCE-a”, rekao je Lavrov.
On kaže da je trenutna situacija direktna posljedica pokušaja zapadnih zemalja da osiguraju svoju dominaciju kroz “besramnu upotrebu OSCE-a za agresivno guranje uskih sebičnih interesa i namjerno uništavanje osnovnog principa konsenzusa i same kulture diplomatije”.
Lavrov je u 15-minutnom govoru napao zapadne zemlje, Evropsku uniju i NATO.
Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju James O’Brien je, s druge strane, izrazio očekivanje da će Malta, kao naredna predsjedavajuća, 2024. godine obaviti odličan posao i poslao poruku Rusiji, koja od početka invazija na Ukrajinu blokira rad organizacije.
“Čast mi je što sam ovdje, ali ovo je privilegija i izbor. Sada je izbor na zemljama koje pokušavaju da blokiraju rad ove organizacije da vide da li su spremne da stanu uz civilizovanu zajednicu…ili žele da nastave sa opstrukcijama. U svakom slučaju, OSCE će raditi. Ali na njima je da izaberu da li žele da budu s nama u ovome”, rekao je O’Brien.
Šefica njemačke diplomatije Analena Berbock rekla je da “neće dozvoliti da ruska igra uništi organizacije koje se oslanjaju na miran suživot i saradnju”.
Dio delegacija bojkotovao Lavrova
Neke od delegacija su napustile salu kada je Lavrov došao na red da govori, među njima i delegacija Ukrajine. Delegacija Češke pridružila se bojkotu, objavio je ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky na X platformi (bivši Twitter).
Lipavski je naveo da nije slušao govor šefa ruske delegacije i smatra da je korisnije da u tom trenutku u sali budu njegove kolege zadužene za praćenje dezinformacija.
Ukrajina i baltičke zemlje, u znak protesta zbog Lavrovljevog dolaska, u Skoplje nisu poslale svoje ministre vanjskih poslova.
Put za Skoplje preko Turske i Grčke
Sjeverna Makedonija i Bugarska otvorile su nebo za avion ruskog ministra uprkos sankcijama uvedenim nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Ali, do Skoplja su ipak doletjeli preko Turske i Grčke, jer je zvanična Sofija tražila da u avionu ne bude portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, koja se nalazi na spisku sankcionisanih.
Blinken i Lavrov se nisu sreli
Lavrov se mimoišao sa američkim državnim sekretarom Anthony Blinkenom, koji je u srijedu navečer boravio u Skoplju.
Nakon sastanka sa predsjedavajućim OSCE-a, ministrom vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem i šefom države, Blinken je prisustvovao i neformalnoj večeri sa ostalim ministrima i ambasadorima zemalja članica OSCE-a.
Nakon toga je napustio zemlju.
Jedan od rijetkih koji se sastao sa Lavrovom na ministarskom sastanku je njegov mađarski kolega Peter Szijjart, o čemu svjedoči i fotografija na profilu ruskog ministra na platformi “X”.
Lavrov je razgovarao i sa aermenskim ministrom vanjskih poslova Araratom Mirzojanom. Samo je ruska strana na društvenim mrežama pohvalila Lavrovljeve sastanke na marginama sastanka.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbock još nije zakazala sastanak sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom na marginama samita.
Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani poželio je dobrodošlicu Lavrovu, kao i predstavnicima ostalih učesnika. A premijer Dimitar Kovačevski je rekao da se neće sastati sa ruskim ministrom.
Kovačevski je ocijenio da “ovo apsolutno nije diplomatska pobjeda Rusije, već diplomatska pobeda OSCE-a, s obzirom da je funkcionisanje OSCE-a dovođeno u pitanje”.
“Narod Ukrajine zaslužuje mir i rat mora prestati, postizanje pravednog i održivog mira je imperativ. Ovaj rat nastavlja da podriva temelje OSCE-a, tako da kao ključno sigurnosno pitanje našeg regiona, centralni prioritet našeg predsjedavanja je suštinska podrška Ukrajini”, rekao je Kovačevski.
Malta ostavljena za petak
U petak, drugog i završnog dana samita, trebala bi biti formalizovana kandidatura Malte da preuzme predsjedavanje OSCE-om sljedeće godine. Osmani je ukazao da bi fokus konferencije trebao biti na ljudima u regiji OSCE-a i na onome što je najbolje za njih.
“Svjedoci smo razornih efekata agresije koja je u toku na narod Ukrajine i svjedoci smo neprihvatljivih djela koje je izazvala vlada koja je napustila vrijednosti i principe OSCE-a nastojeći ostvariti svoje političke ciljeve upotrebom sile i agresija. OSCE mora poslužiti kao aktivna platforma za odgovornost u vremenima kada su tenzije i sukobi u porastu”, rekao je Osmani.
OSCE ima ključne instrumente za sigurnost i postaje relevantan za sigurnost Euroazije, rekla je generalna sekretarka OSCE-a Helga Schmit u Skoplju.
“OSCE je moguća snaga za promjene za mnoge građane u regionu OSCE-a. Stvarno se radi o ljudima. Uz vašu podršku, OSCE može dati poseban doprinos boljoj budućnosti”, navela je ona.
Na današnjem sastanku predstavnici zemalja članica razgovaraju i o budžetu organizacije, koji još nije usvojen.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, OSCE se kao organizacija suočava sa poteškoćama u funkcionisanju zbog veta Moskve na odluke koje moraju biti donijete konsenzusom 57 država članica.