Prije otprilike dva mjeseca vagnerovci su krenuli prema Moskvi i nisu naišli na ozbiljniji otpor. Pokojni šef plaćenika Jevgenij Prigožin je doduše prekinuo pokušaj puča i nije došlo do borbe za Kremlj, ali se taj pokušaj pamti. Ruski predsjednik je pokazao slabost. Najprije je govorio o „pregovorima“, a onda o „izdaji“, i to u razmaku od samo nekoliko sati, piše DW.
Nakon okončanja pobune, u Baltiku se razvila diskusija o stabilnosti Rusije. Direktor Centra kompetentnosti za stratešku komunikaciju pri NATO u Rigi, Janis Sarts, smatra da je marš vagnerovaca na Moskvu potresao Kremlj. Istog je mišljenja i Martinš Vargulis, zamjenik direktora letonskog Instituta za spoljnu politiku. On kaže da Putinovu vlast ugrožavaju snage unutar Rusije.
U međuvremenu, u Rusiji raste inflacija, vrijednost rublje opada u odnosu na dolar i euro. Provladin propagandni list „Izvestja“ žali se na to da se u ruskim regionima formiraju redovi pred benzinskim pumpama. A Rusija je treći po veličini proizvođač nafte u svijetu. Pa i ruski napad na Ukrajinu ne teče po planu. Posljednjih nedjelja uglavnom Ukrajinci javljaju o nizu manjih osvajanja terena.
Da li se ljulja Putinov prijesto u Kremlju?
Štefan Majster iz Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) kaže za DW da to trenutno nije realno, pošto je Putinov režim propagandom i represijom uspio da veliki dio stanovništva pridobije za sebe. On dodaje da se zapadne sankcije dijelom zaobilaze, te da su mnoga preduzeća, pa i ona sa Zapada, i dalje aktivna u Rusiji.
Štefan Majster doduše primjećuje opadanje standarda ruskog stanovništva, ali prema njegovom mišljenju ne može biti riječi ni o raspadu zemlje, niti o slabosti Putina. Majster tvrdi da bi izazov za Putina jednog dana mogao da dođe samo iz bezbjednosnog aparata, ali trenutno je, smatra, ruski predsjednik „čvrsto u sedlu“ i raspolaže s dovoljno resursa da produži rat u Ukrajini još dvije ili tri godine.
I Tobijas Fela, naučni saradnik Instituta za istraživanje mira i bezbjednosnu politiku (IFSH), ne vjeruje da Rusiji „prijeti velika nestabilnost“. On smatra da bi vlast mogla da ima probleme ako bi željela da mobiliše dodatne trupe ili ako bi se ekonomska situacija drastično pogoršala. Fela kaže da je Rusija pokazala „vojnu sposobnost da uči“ posle najnovijeg teritorijalnog napredovanja Ukrajinaca na frontu.
Među zapadnim ekspertima se nagađa da Kremlj možda sam širi narativ o prijetećem haosu u Rusiji. Cilj bi bio slabljenje zapadne podrške Ukrajini, pošto bi Zapad mogao da preboli ukrajinski gubitak teritorija, ali ne i ruske atomske rakete u pogrešnim rukama.
Putinovu moć bi mogle da ugroze samo tajne službe
Štefan Majster u te teorije ne vjeruje. Prema njemu, Putinov sistem zapravo demonstrira snagu, između ostalog i Prigožinovom smrću. On ne vjeruje da Putinovu moć mogu da ugroze ni oligarsi, ni društvo, ni vojska, a ni osobe iz njegovog okruženja koje su zavisne od njega. Ipak, kako dodaje, jednog dana to bi moglo da bude drugačije u tajnim službama ili bezbjednosnom aparatu.
Manji vojni porazi u Ukrajini ne ugrožavaju Putinovu vlast, smatra Majster zaključuje da bi to moglo da se promijeni tek kada bi Ukrajini uspjelo da povrati Krim i sva područja koja je okupirala Rusija.