Ibrahim Raisi je novi predsjednik Irana. On je pobijedio trojicu kandidata na izborima na kojima je bilo onemogućeno učešće nekoliko drugih kandidata.
Raisi je glavni iranski sudija i ima ultrakonzervativne stavove. Nalazi se na listi američkih sankcija zbog navodnih kršenja ljudskih prava.
Iranski predsjednik je drugi najviši zvaničnik u zemlji, nakon vrhovnog vođe.
Predsjednik ima značajan uticaj na unutrašnju politiku i vanjske poslove. Ali vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ima konačnu riječ o svim državnim pitanjima.
Iran se rukovodi u skladu sa konzervativnim vjerskim vrijednostima, a na političke slobode postoje ograničenja još od Islamske revolucije 1979. Mnogi Iranci su ove izbore ocijenili kao namještene za pobjedu Raisija i slabo se odazvali na birališta.
Zvanične brojke pokazuju da je odaziv birača bio najniži ikad na predsjedničkim izborima od 48,8 odsto u zemlji od 59 miliona birača. Izlaznost je 2017. godine na posljednjim predsjedničkim izborima bila 73 odsto.
Ko je Ibrahim Raisi?
Šezdesetogodišnji imam veći je dio svoje karijere služio kao tužilac. Na mjesto šefa pravosuđa imenovan je 2019. godine, dvije godine nakon što je na posljednjim predsjedničkim izborima izgubio od Hasana Rohanija.
Raisi se predstavljao kao najbolja osoba za borbu protiv korupcije i rješavanje ekonomskih problema u zemlji.
Međutim, mnogi Iranci i aktivisti za ljudska prava izrazili su zabrinutost zbog njegove uloge u pogubljenjima više hiljada političkih neistomišljenika 1988. godine.
Iran nikad nije priznao da su se masovna pogubljenja desila i Raisi nikad javno nije govorio o optužbama.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International pozvala je 19. juna da se protiv novoizabranog predsjednika Irana pokrene istraga zbog uloge u pogubljenjima.
Koga je Raisi porazio?
Ibrahim Raisi je finalnoj trci pobijedio tvrdolinijaša Mohsena Rezaija, bivšeg komandanta Islamske revolucionarne garde (IRGC), i jedinog umjerenog kandidata na izborima Abdulnasera Hematija, bivšeg šefa Centralne banke.
Rezultati izbora, koje nisu pratili međunarodni posmatrači, pokazuju da je izlaznost bila najmanja od Islamske revolucije 1979. godine.
Vrhovni čelnik ajatolah Ali Hamnei rekao je da je ishod izbora poraz “neprijateljske propagande”.
“Veliki pobjednik izbora je iranska nacija, koja se još jednom usprotivila propagandi neprijateljskih plaćeničkih medija i iskušenju nenamjernika i pokazala svoje prisustvo u srcu političke arene zemlje”, istakao je Hamnei.
Kandidatura Raisija, koji je pod američkim sankcijama zbog uloge u masovnim pogubljenjima, dovela do je velike apatije i među biračima.
Od 1997. godine, predsjednički izbori izazivaju podijeljenost u društvu, a učesnici obično pripadaju ili tvrdoj struji ili reformističko – centrističkim frakcijama.
Nuklearni sporazum i sankcije
Izbori su se odvijali paralelno sa razgovorima u Beču s ciljem oživljavanja iranskog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama iz 2015. godine.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp izašao je iz sporazuma i ponovo nametnuo sankcije Iranu. Aktuelni predsjednik SAD Džozef Bajden obećao je da će se pridružiti sporazumu ako se Iran u potpunosti vrati.
Raisi je u predizbornoj kampanji obećao da će biti predan dogovoru koji nudi olakšanje sankcija u zamjenu za značajna ograničenja iranskih nuklearnih aktivnosti.