Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer dao je veliki intervju za Sandej Tajms u kom je govorio o Ukrajini, Rusiji, sukobima i o globalnoj politici.
Za ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog Kisindžer kaže da nema sumnje da je obavio istorijsku misiju.
– Zelenski je slučajni predsednik, dolazi iz zajednice koja nikad nije bila predstavljena na toj poziciji, jer je Jevrej kao i ja. On je postao slučajan predsednik zbog frustracije unutrašnjom politikom. A onda se suočio s pokušajem Rusije da Ukrajinu vrati u potpuno zavisan i podređen položaj. I okupio je svoju zemlju i svjetsku javnost na istorijski način. To je njegovo veliko dostignuće. Ostaje pitanje može li Zelenski da održi svoje liderstvo sklapanjem mira, posebno mira koji podrazumijeva određenu žrtvu – kazao je Kisindžer.
Na pitanje o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu s kojim se sretao više puta – od slučajnog susreta ranih 1990-ih, kada je Putin bio zamjenik gradonačelnika Sankt Peterburga, Kisindžer kaže da je mislio da je on promišljeni analitičar.
– Putinov je problem to što je on šef zemlje u propadanju i sad je izgubio osjećaj za mjeru- ocjenjuje Kisindžer.
Kisindžer smatra da je NATO bio odličan za suočavanje sa agresivnom Rusijom kada je bila glavna prijetnja svjetskom miru.
– Sad je NATO izrastao u instituciju koja odražava evropsku i američku saradnju na jedinstven način, i važno ga je održavati. Ali važno je prepoznati da će se veliki problemi dogoditi u odnosima Bliskog istoka i Azije prema Evropi i Americi. A NATO je institucija čije članice nemaju nužno kompatibilne stavove – upozorava Kisindžer.
Članice NATO-a sad su se okupile oko Ukrajine jer je to podsjećalo na stare prijetnje. Ali pitanje je kako okončati taj rat.
– Na kraju mora da se nađe mjesto za Ukrajinu, i mjesto za Rusiju, ako ne želimo da Rusija postane predstraža Kine u Evropi – ističe diplomata.
Tvrdi da su Amerika i Kina dvije zemlje sa sposobnošću da dominiraju svijetom i suparnici kojima upravljaju nekompatibilne vlasti, u vrijeme kad bi zahvaljujući tehnologiji rat mogao da uništi svijet.
U tom smislu, Kisindžer odgovara potvrdno na pitanje je li drugi hladni rat potencijalno još opasniji od prvog hladnog rata.
– Obje velesile sada prvi put imaju uporedive ekonomske resurse, a tehnologije uništenja su još strašnije, posebno, s pojavom vještačke inteligencije – navodi on.
Kisindžer ne sumnja u to da su Kina i Amerika sada protivnici.
– Ne vjerujem da je svjetska dominacija kineski koncept, ali moglo bi da se dogodi da postanu tako moćni. A to nije u našem interesu. Mi na Zapadu imamo naizgled nespojive zadatke. Potrebne su vam odbrambene ustanove sposobne da se nose s modernim izazovima. U isto vrijeme, treba vam neka vrsta pozitivnog izraza vašeg društva kako bi ti napori bili u ime nečega, jer se inače neće održati. Drugo, potreban vam je koncept saradnje s drugim društvom, jer sada ne možete da izradite nikakav koncept njihovog uništenja. Dakle, dijalog je neophodan – poručuje Kisindžer.
On ističe da ga zbog toga duboko brine kuda idemo.
– I drugi će htjeti da iskoriste ovo rivalstvo, a da ne razumiju njegove jedinstvene aspekte . Dakle, ulazimo u vrlo teško razdoblje – zaključio je Kisindžer.