Njemačka je potpisnica Konvencije o zabrani kasetne municije i vrlo aktivna u svijetu kada se radi o postizanju tog cilja. Svoje kriterijume ipak ne primjenjuje i na SAD.
U „ljetnjem intervjuu” za javni servis ZDF, njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer je početkom ovog mjeseca branio odluku SAD da isporuči kasetne bombe Ukrajini. „Ja sam taj koji je u ime naše zemlje svojevremeno u Oslu potpisao Konvenciju o kasetnoj municiji”, priznao je Štajnmajer.
Više od 90 država je 2008. potpisalo Konvenciju o zabrani kasetne municije. Među potpisnicima se nalazi 18 od 26 članica NATO, među kojima su Velika Britanija, Francuska i Njemačka. U zemlje koje je nisu potpisale spadaju SAD, Rusija i Kina.
Države potpisnice su se obavezale da u roku od osam godina unište zalihe, a u roku od 10 godina očiste kontaminirana područja.
Vašington govori o „zaštiti svojih vojnika”
Stejt department je tom prilikom samo ponovio protivljenje Vašingtona zabrani upotrebe kasetne municije, pošto bi ona “dovela u opasnost” živote američkih vojnika i njihovih koalicionih partnera.
„Želimo da ova Konvencija koju je sada potpisalo oko 100 zemalja dovede do zabrane (korišćenja kasetne municije) u čitavom svijetu”, rekao je poslije potpisivanja njemački predsjednik.
Njemačko ministarstvo spoljnih poslova na svom internet-portalu piše: „U znak posebnog angažovanja za ciljeve Sporazuma iz Osla, Njemačka je 2016. preuzela njegovo predsjedavanje na godinu dana i u to vrijeme preduzela brojne aktivnosti za univerzalizaciju, koordinaciju pomoći (…) i inicirala strukturisan dijalog (…) sa važnim zemljama koje tu municiju upotrebljavaju i posjeduju”.
Ali, sada je u pomenutom intervjuu Frank-Valter Štajnmajer rekao da je „njemačka pozicija da je i dalje ispravno zalagati se protiv kasetne municije, ali mi ne možemo u ovoj situaciji da bacamo Sjedinjenim Američkim Državama klipove pod noge.”
Ukrajina tražila od SAD kasetne bombe još prošle jeseni
Nedavna odluka SAD da isporučuje svoje kasetne bombe Ukrajini ne znači da ta zemlja to oružje nije već dobijala iz inostranstva. Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD Džon Kirbi je u četvrtak (20.7.) saopštio da ukrajinska armija već koristi kasetnu municiju na frontu na jugoistoku Ukrajine. Prema informacijama vašingtonskog informativno-političkog portala „Forin polisi”, ukrajinska vojska je još prošle jeseni tražila od SAD kasetne bombe. Iako SAD nisu ratifikovale Sporazum iz Osla, tada je odgovor Vašingtona bio negativan.
Ubrzo zatim, Ukrajina se, prema istraživanju „Forin polisija”, obratila Turskoj, koja ovu municiju od novembra prošle godine isporučuje Ukrajini.
Berlinski dnevnik Tagescajtung prenosi da je Estonija takođe spremna da isporučuje kasetne bombe Ukrajini. „Spremna” – znači da ih još ne isporučuje, jer se radi o kasetnim bombama njemačke proizvodnje iz 90-ih godina. Isporuku tih bombi Ukrajini mora da odobri i Njemačka kao proizvođač, i zahtjev za to odobrenje je već poslat Berlinu.
U Ukrajini sve manje novca za kulturu
U međuvremenu je Evropska unija stavila Ukrajini u izgled novčanu pomoć od pet milijardi eura godišnje – u periodu od 2024. Do 2027. godine. Svrha pomoći: jačanje odbrambene moći Ukrajine. Taj cilj neprestano ima pred očima i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. On je u sinoćnjem obraćanju građanima na televiziji rekao da sve troškove koji ne služe odbrani zemlje treba redukovati na minimum.
Zelenski je poručio da za različite oblasti poput kulture ili televizije valja naći „alternativne mogućnosti finansiranja” i to samo kada je riječ o zaista neophodnim projektima. „Mi sada imamo druge prioritete”, rekao je predsjednik. Povod za te riječi je bila ostavka ukrajinskog ministra kulture Oleksandra Tkačenka zbog toga što postoji „talas nerazumevanja za ulogu kulture u kriznim vremenima”.