U SAD se odbrojavaju poslednji dani do izbora na pola mandata za članove oba doma američkog Kongresa, ali i guvernere i lokalne vlasti. Osmi novembar je ključni i završni dan glasanja, jer su rani izbori i glasanje poštom već startovali.
Birači su, sudeći po anketama, naklonjeniji republikancima kada je riječ o Donjem domu Kongresa, ali, u nešto neizvesnijoj trci, i za trećinu članova Senata. Međuizbori se ocjenjuju i kao referendum o aktuelnoj administraciji demokrate, predsjednika Džozefa Bajdena, koja se suočava sa brojnim izazovima u vrijeme velike polarizacije američkog društva.
Nijedan medij Narodne Republike Kine na engleskom nema ni osvrta na taj događaj. Potvrda je to politike koju Partija zagovara, nemiješanja u unutrašnje poslove druge države. U Pekingu ne bi opet republikance, nikako Donalda Trumpa, za dvije godine, ali ni Džo Bajden nije im mio, posebno otkad je uveo zabranu izvoza osjetljive tehnologije. Sušta suprotnost u Moskvi, gdje, vjerovatno, plaćaju za pobjedu Republikanske stranke u nadi da će usporiti pomoć Ukrajini te za povratak Trampa, s kojim bi predsjednik Vladimir Putin onda definisao geopolitičku sliku Evrope. Politico, pak, piše da se Brisel uopšte ne bavi zbivanjima s druge strane Atlantika te da ih čak, kako se njima čini, pretjerano ne zabrinjava ni očekivana pobjeda republikanaca i kontrola Kongresa.
Stanje demokratije
A to je izgledan scenario ne samo zbog uobičajene prakse američkog biračkog tijela da na sredini mandata glasa za opoziciju – u posljednje tri decenije to se nije dogodilo samo 2002., godinu dana nakon terorističkog napada koji je izvela al-Qa‘ida na New York i Washington. Razlog je isti zbog kojeg su izbore gubili Jimmy Carter i George H. W. Bush (otac) – inflacija i ekonomska kriza. Pred tim temama pada i zabrinutost za stanje američke demokratije, zakon kojim će se omogućiti pobačaj ili tema poreza bivšeg predsjednika Donalda Trampa. Strah od praznog novčanika uvijek je jači od ideologije.
Veći dio centra i lijevog pola zabrinut je za ishod izbora. Timothy Snyder, poznati istoričar, na svojoj stranici podsjeća da već duže vrijeme upozorava na pogibeljan položaj američke republike, dodatno pogoršan nakon što je “laž koju je Tramp pričao o izbornom porazu postala dio američkog sistema”.
The New York Times u uredničkom komentaru, pozivu biračkom tijelu naslovljenom “Što je sve na kocki na ovim izborima”, upozorava da će ovaj saziv Kongresa za dvije godine brojati glasove elektora. U januaru 2021. godine taj je trenutak iskoristio Tramp da povede narod u napad na Kongres. Problem je, upozoravaju, i dublji jer se bira niz zvaničnika u saveznim državama zaduženih za sprovođenje izbora i ovjeravanje rezultata.
The Washington Post napominje da gotovo 300 kandidatkinja i kandidata, koji se takmiče u 48 od 50 saveznih država, gorljivo brane tezu o izbornoj prevari prije dvije godine.
S druge strane, Fox News se uopšte ne bavi tim temama, nego donosi priče birača koji su glasali za demokrate, a sada se okreću republikancima, nalaze veze Bajdenove administracije s radikalnom ljevicom i tvrde da bi Republikanska stranka mogla osvojiti i Senat. Ovo posljednje nije isključeno jer na taj trend upućuju posljednje ankete.
U slučaju da se izbori razviju u tom smjeru, nema straha od mogućih sukoba jer su oružje za potvrdu izborne pobjede pripremili samo radikalni republikanci.
Demokratska je stranka svjesna da loše stoji u anketama. Demokratima je možda sada jasno da su pogrešno odabrali izborne teme, ideološka pitanja primarno (republikanci su se držali priručnika – zločini i imigracija, čemu su dodali inflaciju) da bi u završnici kampanje, potvrdile su ankete, i tema pobačaja postala potpuno nevažna (The Washington Post naglašava da će važno biti gledati hoće li ikojem republikanskom kandidatu naškoditi odnos prema pobačaju).
Nade sada Demokratska stranka polaže u veliku izlaznost koju najavljuje prijevremeno glasanje.