Na kraju je Vladimir Putin odustao. Suočen sa blokiranjem brodova koji su prevozili žito iz Ukrajine ili prećutnim priznanjem da su njegove prijetnje bile blef, lider Kremlja odlučio je da ne pogoršava globalnu krizu sa hranom, piše u svojoj analizi Gardijan.
Povlačenje Rusije iz sporazuma koji je dozvoljavao izvoz žita iz Ukrajine preko Crnog mora pripremalo se nedjeljama. Rusija je zaprijetila da će to učiniti nakon eksplozije mosta na Krimu u oktobru i ponovo nakon napada dronom na njenu crnomosku flotu prošle nedjelje.
Ali kada je Rusija konačno suspendovala dogovor, brzo je postalo jasno da Moskva nema plan.
Kremlj je upravo upao u zamku iz koje nije znao kako da se izvuče“, napisala je Tatjana Stanovaja, direktorka analitičke kompanije R. Politik.
„Sporazum o žitu je suspendovan, ali nije jasno kako zaustaviti izvoz žita. Ne dolazi u obzir. Samo vojnim putem, što nije bilo u njihovim planovima“.
Rusija je možda dobila privatna obećanja, uključujući garancije koje bi joj mogle pomoći da izvozi sopstvene poljoprivredne proizvode. Ipak, povlačenje Kremlja uveliko pokazuje da Putin može biti primoran da odstupi kada naiđe na otpor i prkos. Zna kako da se povuče ako treba“, rekao je Stanovaja.
Stotine projektila
Suočena sa ukrajinskom kontraofanzivom, Rusija je posljednjih nedjelja lansirala stotine projektila na ukrajinske elektrane i drugu ključnu infrastrukturu, sa ciljem da gurne ukrajinske gradove u mrak i hladnoću.
A zapadni lideri su bili zabrinuti zbog prijetnji Rusije da će upotrebiti sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući i taktičko nuklearno oružje, da obezbijedi teritoriju koju je nezakonito anektirala, piše Gardijan.
„Ruski ucjenjivač je inferioran u odnosu na one koji su jači i umiju da jasno izraze svoj stav“, napisao je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika.
U ovom slučaju, ruske akcije su takođe prijetile da razbijesne lidere u Africi i na Bliskom istoku, kojima je Putin pokušao da diplomatski zadobije naklonost. Najavljujući obnavljanje sporazuma, Erdogan je rekao da su sljedeće pošiljke ukrajinske poljoprivredne robe namijenjene Somaliji, Džibutiju i Sudanu.
Glavni moćni igrač
A tu je i Erdogan, koji se pojavio kao glavni igrač u pregovorima oko rata. Erdogan je takođe igrao vodeću ulogu u razmjeni zarobljenika u kojoj je Rusija oslobodila ključne ukrajinske komandante iz Azovstala u Mariupolju.
Kako je Rusija postajala sve više i više izolovana, diplomatski i ekonomski, uticaj Turske je očigledno rastao.
„Spomenuo sam da bi Ankara možda imala posljednju riječ, ali nijesam očekivao da će imati toliki uticaj na Putina“, napisao je Andrej Sizov, šef SovEcon-a, firme za istraživanje poljoprivrednog tržišta. Zaista se pitam šta je Erdoganova tajna“, dodao je on.
U Rusiji je dogovor o žitu izazvao bijes među ratnim huškačima, koji su odbacili „pisane garancije“ i, u nekim slučajevima, optužili vladu da je rasprodala svoje vojnike.
„Njih nije briga za ovaj rat! Novac je važan“, napisali su administratori popularnog Telegram profila koji prikuplja sredstva i opremu za rusku vojsku. „Tako razmišljaju političari. A što se tiče naših vojnika koji su umalo poginuli u zalivu u Sevastopolju, oni su u bolu“, napisali su.
Blogeri su ismijavali dogovor
Prokremljovski blogeri i novinari na sličan su način ismijavali taj dogovor. Prevarant je dao pismene garancije da neće koristiti označene kartice“, napisao je Aleksandar Koc, novinar prokremljanske Komsomolske Pravde, prenosi Indek.
Pukovnik Kasad, profil Telegrama sa više od 800.000 pretplatnika, objavio je: „Što se tiče povjerenja u te ‘ukrajinske garancije’… kao da osam godina skrnavljenja sporazuma iz Minska ili Štajnmajerove formule nije dovoljno.