Izvoz gasa ruske kompanije Gasprom van zemalja bivšeg sovjetskog bloka pao je 45,5 odsto u 2022.
Gasprom je danas objavio taj podatak u analizi poslovanja u prošloj godini oblježenoj snažnim smanjenjem isporuke ruskih energenata Evropi kao posljedica zapadnih sankcija zbog ruske ofanzive u Ukrajini.
U saopštenju, generalni direktor te kompanije Aleksej Miler objavio je da je ta grupa izvezla 100,9 milijardi kubnih metara gasa 2022. godine zemljama u „dalekom inostranstvu“, što je izraz koji ne uključuje bivše sovjetske republike.
U 2021. godini Gasprom je izvezao 181,1 milijardu kubnih metara gasa tim istim zemljama.
Poslije uvođenja zapadnih ekonomskih sankcija Rusiji, kao reakcija na njenu vojnu intervenciju u Ukrajini, Moskva je znatno smanjila izvoz svojih energenata ka EU.
Početkom decembra, Evropska unija, zemlje G7 i Australija dogovorile su se da uvedu i granicu za cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, u nadi da će time uskratiti Moskvi znatne prihode.
Kao odgovor Rusija je objavila da će od 1. februara zabraniti prodaju svoje nafte stranim zemljama koje koriste ograničenje cijena nafte.
Da bi nadoknadila gubitke Moskva pokušava da poveća svoje isporuke gasa kineskoj privredi, velikom potrošaču energije i ubrzava taj proces.
Krajem decembra ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je eksploataciju velikog nalazišta u Sibiru koje će omogućiti povećanje izvoza ka Kini. Rusija planira da od 2024. počne i izgradnju gasovoda Snaga Sibira dva da bi snabdijevala Peking preko Mongolije.
Direktor Gasproma Miler naveo je danas da su izgledi za povećanje potrošnje gasa u svijetu uglavnom povezani za Aziju i prvenstveno za Kinu.
Miler je rekao da su u 2022. godini isporuke Pekingu, na zahtjev Kine, prešle količinu predviđenu ugovorima.
Postojeći gasovod Snaga Sibira jedan i budući sa Dalekog istoka, Snaga Sibira dva, prema Mileru, omogućiće isopruku oko 100 milijardi kubnih metara ruskog gasa Kini.