Razarač tenkova AMX-10 RC bio je raspoređen na daleka ratišta u Afganistanu i protivterorističke operacije u Maliju.
Sada su raspoređeni kao dio francuske jedinice kombinovanog naoružanja u Estoniji, blizu ruske granice, kako bi trenirali sa snagama NATO-a i pokazivali mišiće zapadnog saveza protiv susjedne Rusije, piše ‘Foreign Policy’.
Decenijama je Rusija gomilala većinu svojih naprednih vojnih snaga u takozvanom Zapadnom vojnom okrugu, smještenom na granicama NATO-a, uključujući teritoriju u blizini baltičkih država.
Sada su mnoge od tih snaga bačene u Ukrajinu, gdje je ruska vojska pretrpjela razorne gubitke, za čiju bi obnovu mogle biti potrebne decenije.
No, čak i dok se rat u Ukrajini odugovlači, Rusija planira obnoviti svoje snage, suočena s novim i proširenim NATO granicama, prema riječima više istočnoevropskih odbrambenih i vojnih zvaničnika, piše portal Foreign Policy (FP) u tekstu koji potpisuju Robbie Gramer i Jack Detsch.
Zvaničnici u Washingtonu su, možda, optimistični u pogledu dugoročne prijetnje od Rusije koja je zasijala ukrajinska polja tijelima vojnih obveznika, ali u istočnoj Evropi, a posebno na Baltiku, stvari i dalje izgledaju opasno.
Rekonstruisanje ruskih snaga za dvije godine
Rusija bi u periodu od dva mjeseca do dvije godine mogla u potpunosti vratiti broj snaga prema baltičkim zemljama, rekli su ti zvaničnici, što predstavlja novu prijetnju od vojnog obračuna Rusije i NATO-a čak i ako se sukob u Ukrajini ne riješi.
Čak i ako jedinice i oprema neće biti istog kvaliteta kao one koje su bile raspoređene u regiji prije rata, odbrambeni zvaničnici kažu da bi bile dovoljno velike da izvedu upad na teritoriju NATO-a, što snage poput francuske kombinovane oružane jedinice čini sve značajnijim za odvraćanje.
“Rusija planira značajno povećati broj snaga iza estonske i latvijske granice”, rekla je Tuuli Duneton, podsekretarka za odbrambenu politiku u Estonskom ministarstvu odbrane.
“Prema našim procjenama, Rusija će moći rekonstruisati svoje snage za dvije godine”, s potencijalom za pokretanje ograničenog napada na NATO, kazala je.
Za sada ruske snage na ranjivom sjeveroistočnom krilu NATO-a predstavljaju samo kostur onoga što je tamo nekada bilo.
Ruske nade u brzu pobjedu u Ukrajini raspršene su zahvaljujući vojnoj nesposobnosti i učinkovitom ukrajinskom otporu, što je prisililo Moskvu da prebaci trupe iz područja sjeverno od Ukrajine na ratište.
No, sposobnost Rusije da mobilizuje nove vojnike, čak i loše obučene regrute i rezerviste sa zastarjelom opremom, uznemirila je vojne planere u Evropi.
‘Tenk je i dalje tenk, a ako ih imate mnogo…’
Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada nije pokazao interes za širenje rata na područje NATO-a, koje je zaštićeno nuklearnim kišobranom Saveza i klauzulom o kolektivnoj odbrani 31 članice, iako je mnogo zveckao nuklearnim oružjem.
No, to bi se moglo promijeniti u budućnosti, kažu odbrambeni zvaničnici, naročito ako Putin osjeti vojnu slabost na istočnom krilu NATO-a i namiriše priliku.
Vojni zapovjednici na terenu kažu da bi Rusija mogla požuriti s mobilizacijom u mnogo bržem vremenskom roku kako bi okupila slabo obučene rezervne jedinice duž svojih granica s NATO-om, iako će trebati dvije godine da se vrati na isti nivo na kojem je bila prije masovne invazije na Ukrajinu krajem februaru 2022. godine.
“U teoriji, [Rusiji] ne treba više od dva mjeseca da obnovi te sposobnosti” s kojima se suočava Estonija, kazao je pukovnik Andrus Merilo, komandant Prve estonske brigade u vojnoj bazi Tapa.
“Ako objave mobilizaciju, to će biti dva mjeseca kasnije. Naravno, sve će biti bazirano na starijoj opremi, ali nema veze. Tenk je i dalje tenk, a ako ih imate mnogo, to će biti problem.”
Procjene visokih odbrambenih zvaničnika i vojnih zapovjednika u istočnoj Evropi bacaju sumnju na narativ da su ruski konvencionalni vojni kapaciteti neutralizovani nakon više od godine iscrpljujućih borbi i teških gubitaka u Ukrajini.
Ta se predstava ukorijenila među nekim zakonodavcima i kreatorima politike u zapadnim prijestolnicama, uključujući glasnu manjinu u Washingtonu koja se zalagala za usporavanje pomoći Ukrajini i usmjeravanje pažnje na Kinu.
Kopnene snage su erodirane, zapali su u velike probleme
“Lako je gledati i misliti da je ruska vojska kolabirala ili je u velikim problemima, ali zapravo je neujednačena”, rekao je general Christopher Cavoli, vrhovni komandant NATO-a i američki vojni komandant za Evropu, nabezbjednosnoj konferenciji u Estoniji ovog mjeseca.
“Kopnene snage su uveliko erodirane; zapali su u velike probleme. S druge strane, ostali su i bez mnogo ljudi. Ruska vojska, kopnene snage, danas su veće nego što su bile na početku ovog sukoba.”
“Koliko će trajati ponovna izgradnja? Pitanje je: Koliko će vremena trebati za obnovu da bi se učinilo bilo šta?”, dodao je.
Iako je sukob iscrpio snagu i zalihe ruske vojske, ono što će proizaći iz toga moglo bi poslužiti za bolju osposobljenost za bitke, čak i sa zastarjelom opremom i krizom u snabdijevanju.
“U bliskoj budućnosti, [ruski oficiri] koji su preživjeli teške borbe protiv Ukrajinaca naučili su mnogo lekcija i u vrlo kratkom vremenu biće zapovjednici bataljona i brigada”, kazao je Merilo.
“Oni će biti mnogo iskusniji od nas.”
Vojna baza Tapa postala je užurbani centar aktivnosti u protekloj godini, oslikavajući novu stvarnost o tome šta će odvraćanje Rusije značiti za NATO u narednim godinama.
Ovog mjeseca održana je velika vojna vježbu u kojoj je sudjelovalo oko 14.000 vojnika iz savezničkih zemalja, kako bi se uvježbavali za scenarije vojnog sukoba s Rusijom.
‘Medvjedi imaju kandže i ako spavaju zimski san’
Estonija je domaćin multinacionalnoj “borbenoj grupi” od gotovo 2.000 stranih vojnika, predvođenih Velikom Britanijom i manjim kontingentom snaga iz Francuske i Danske.
NATO je uspostavio ukupno osam borbenih grupa – u Estoniji, Latviji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj – kako bi ojačao istočni bok NATO-a i natjerao Putina da razmisli.
Samo dvije zemlje s tim borbenim grupama – Estonija i Latvija – dijele direktnu granicu s ruskim kopnom.
(Rusija, takođe, ima mali odvojeni dio teritorije na Baltičkom moru, Kalinjingrad, stiješnjen između Poljske i Litvanije.)
Iako je trenutno stanje ruskih kopnenih snaga na nordijskim i baltičkim granicama turobno, rekli su istočni i nordijski odbrambeni zvaničnici, ruska mornarica i vazdušne snage su još, možda, na predratnim sposobnostima u regiji ili blizu njih.
Ukratko, medvjedi imaju kandže, čak i ako spavaju zimski san.
“Oni imaju svoje podmornice, imaju svoje projektile”, kazao je Artis Pabriks, bivši latvijski ministar odbrane.
“Ne bismo trebali potcijeniti sposobnost Rusije da obnovi svoju vojnu moć, jer je to velika zemlja, [i] njih nije briga za potrebe civilnog stanovništva i javno mišljenje uopšteno. Nastaviće da rade kao što su to radili, počevši od Ivana Groznog.”
Istočnoevropski saveznici planiraju podstaknuti povećanje NATO snaga koje su trajno stacionirane u njihovim zemljama na nadolazećem samitu čelnika Saveza, koji bi trebao biti održan u Vilniusu u Litvaniji, u julu – s procjenama o tome koliko brzo bi Rusija mogla obnoviti svoju snagu na granicama s NATO-om.
‘Na Baltiku nema snova o miru i spokoju’
Na samitu u Vilniusu ovi će se čelnici, takođe, uhvatiti u koštac s pitanjem kada i kako otvoriti vrata primanju Ukrajine u Savez, čak i dok njene borbe protiv ruskih snaga i dalje bjesne.
Očekuje se da će se na samitu u Vilniusu zemlje istočne Evrope, takođe, zalagati da NATO poveća referentnu vrijednost potrošnje za odbranu za sve saveznike sa dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 2,5 posto, ili čak tri posto.
Dok se potrošnja za odbranu svuda povećala od ruske masovne invazije na Ukrajinu prošle godine, samo osam njenih članica ispunjava referentnu vrijednost od dva posto, uključujući Finsku, koja se pridružila NATO-u u aprilu.
Osamnaest drugih zemalja kažu da to planiraju učiniti.
“Ako iko u NATO-u ili regiji Baltičkog mora sanja da, čak i ako Rusi napuste ukrajinsku teritoriju možemo živjeti u miru i spokoju, nije tako”, rekao je Pabriks.
“Moramo se ozbiljno pripremiti. Sve dok se ruski način razmišljanja ne promijeni, opasnost će biti na našim granicama.”