Odjeljenja intenzivne njege u Njemačkoj uskoro bi mogla da budu krcata, piše Dojče vele (DW). Javnost se opet pita da li će u jeku pandemije ljekari biti prinuđeni na trijažu? I zašto bolnice ne uspijevaju da povećaju kapacitete?
Bauk trijaže opet kruži Njemačkom. Da li će treći talas korone zbilja biti tako ozbiljan da će ljekari morati da odlučuju kojeg pacijenta da priključe na respirator ili prebace na odjeljenje intenzivne njege, a koga da prepuste sudbini? Nešto slično već se prošle godine dešavalo ponegdje u Francuskoj, Španiji i Italiji.
„Dobra vijest je da ćemo zbrinuti sve pacijente i da u Njemačkoj neće biti trijaže“, samouvjereno kaže Kristijan Karagijandis koji je u njemačkom Udruženju intenzivne i urgentne medicine (DIVI) zadužen za registar u kojem se bilježe kapaciteti intenzivne njege. „Pre trijaže bismo se prebacili na rad prilagođen apsolutno vanrednim situacijama“, dodaje.
Koliko god da su do sada u javnosti oglašavani alarmi zbog popunjenih bolnica, „od početka pandemije nije upražnjavana trijaža“, kaže za DW i portparol DIVI Johen Albreht.
DIVI svakoga dana izdaje izvještaj o kapacitetima intenzivne njege u Njemačkoj. Od 23.886 kreveta slobodno je svega 2.898 (oko 12 odsto). Među pacijentima na intenzivnoj njezi je 4.740 oboljelih od kovida, od njih je 2.708 na respiratorima. Teoretski, u rezervi postoji još deset hiljada kreveta.
Njegovatelji masovno dižu ruke
Ljekari intenzivne njege u Njemačkoj traže da se što brže uvede strogi lokdaun. Kažu, treći talas još nije na vrhuncu i pitanje je dana kada će sve biti puno. Već sada u pojedinim gradovima nema mjesta pa se pacijenti u stabilnijem stanju prebacuju u druge bolnice.
To za DW potvrđuje i Uve Jansens, šef odeljenja interne medicine u Ešvajleru nadomak Kelna. „Nedjeljama i mjesecima govorimo da uvedu veoma stroge mjere da probamo da zaravnimo krivulju. Niko nas ne sluša.“ O najavama da će Zakon ipak biti promijenjen tako da gradovi i okruzi budu primorani na stroge mjere, on kaže da je dobro da su se političari konačno sjetili.
Međutim, jedan podatak upada u oči. Dok je sada na raspolaganju ukupno manje od 24 hiljade kreveta, prošlog juna ih je bilo 30 hiljada. Kako to da usred pandemije bolnice smanjuju kapacitete?
Razlog je u prvom redu nedostatak personala. Od početka pandemije je čak 9.000 negovatelja i drugog medicinskog osoblja napustilo branšu. Taj gubitak se ne može nadoknaditi ni sve većom imunizacijom ljekara i medicinskih sestara.
Osim toga, od početka godine po novom kadrovskom ključu na jednog njegovatelja dolaze dva kreveta na odjeljenjima intenzivne njege, a do sada su bila dva i po. „Mjera je po sebi dobra, jer njegovatelji imaju više vremena za brigu o pacijentima“, kaže portparol DIVI Albreht. „Ali, loša strana ove mjere je da kreveti za koje nema personala ostaju nepopunjeni“, dodaje.
No, uprkos ovako napetoj situaciji, u Njemačkoj je situacija još uvijek dobra u poređenju sa evropskim susjedima. Prema jednoj studiji, koju su uradila zdravstvena osiguranja, Njemačka je sa 30 bolničkih kreveta na sto hiljada stanovnika evropski lider. U Portugaliji ima čak sedam puta manje kapaciteta. Prosjek EU je 13,1 krevet na sto hiljada ljudi.
Bolje plate za njegovatelje?
Kako bi se izbjegla trijaža, bolnice već polako prelaze na rad u vanrednim okolnostima. To znači da se odlažu svi tretmani pacijenata koji nisu hitni, a pacijenti se prebacuju u bolnice u kojima još ima mjesta.
Pa ipak, za svaki slučaj je još prije godinu dana Radna grupa naučnih medicinskih stručnih društava usvojila smjernice čiji je rok nedavno produžen do oktobra ove godine. Smjernicama je predviđeno da se pacijenti rangiraju prema tome koliki su izgledi da terapija uspije – u slučaju nužde, spašavali bi se oni sa većim izgledima.
Trijaža je osetljiva tema, i među političarima. „Ako bi se ljekarke i ljekari držali preporuka stručnih društava, mnoge osobe sa invaliditetom skoro da ne bi imale nikakve šanse za liječenje koje bi ih održavalo u životu“, strahuje poslanica u Bundestagu Korina Rifer. Ona zahtijeva da se stvar reguliše zakonom.
Poslanik bavarskih konzervativaca Erih Irlsorfer zalaže se za pragmatično prelazno rješenje. On želi da se usvoji zakon kojim bi se regulisalo bolje plaćanje prekovremenih sati za njegovatelje kao i da se višim zaradama privuče penzionisani medicinski kadar kako bi se vratio u bolnice dok traje iznudica.
Pulmolog Kristijan Karagijanidis iz DIVI mu daje za pravo: „Njegovatelji i ljekari su premoreni. To je osnovni problem“, rekao je za berlinski list Tagesšpigel. „To mi zadaje istinske brige“, zaključio je.