DW: Hronologija desničarskog nasilja u Njemačkoj od 90-ih

Politički motivisan kriminal - desničarski". Ovako bezbjednosne službe u Njemačkoj nazivaju krivična djela koja su iz uvjerenja počinili desni ekstremisti. Tu se posebno računa nasilje prema strancima, Jevrejima, muslimanima, političkim protivnicima ili predstavnicima države

Premlaćivanja, podmetanje požara, ubistva. Od 1990. se bilježe napadi desničarskih ekstremista u Njemačkoj. Od tada je u neonacističkim napadima ubijeno oko 169 ljudi.

Foto: dpa

“Politički motivisan kriminal – desničarski”. Ovako bezbjednosne službe u Njemačkoj nazivaju krivična djela koja su iz uvjerenja počinili desni ekstremisti. Tu se posebno računa nasilje prema strancima, Jevrejima, muslimanima, političkim protivnicima ili predstavnicima države. Državne službe su 2018. registrovale 1.156 ovakvih nasilnih djela.

Od ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. su za to nadležne državne službe zabilježile 85 smrtno stradalih u desničarskom nasilju. Novinari pak govore da je bilo najmanje 169 ubistava motivisanih desničarskim ekstremizmom. Predstavnici sedme sile prebacuju državnim službama da mnoge slučajeve nijesu okarakterisali kao političko nasilje, već na primjer kao ličnu osvetu.

Ubistvo Valtera Libkea

Valter Libke, koji je 2. juna 2019. ubijen pred svojom kućom u Kaselu, mogao bi biti još jedan slučaj koji će se u statistikama zabilježiti kao desničarsko nasilje. Osumnjičeni Štefan E. poznat je policiji po svojim desničarskim krivičnim djelima od kraja 80-ih. Još je međutim nejasno koji su motivi napada osumnjičenog za ovo krivično djelo, kao i da li je imao podršku istomišljenika. Libke bi mogao biti meta napada zbog toga što se zalagao za zbrinjavanje izbjeglica.

Napadi na izbjegličke centre 2015.i 2016.

Nakon povećanja broja izbjeglica u Njemačkoj, porastao je i broj desničarskih krivičnih djela protiv njih. Tako su 2015. i 2016. napadi na izbjegličke centre dostigli svoj vrhunac. Državne službe su 2016. zabilježile 995 ovakvih krivičnih djela.

U početku osnovana kao “Građanska straža”, “Grupa Frajtal” je 2015. izvela napade na izbjeglice i one koji im pomažu. Osam optuženih je 2018. proglašeno krivim zbog formiranja terorističkog udruženja.

U slučaju “Oldschool Society” vlasti su uspjele da spriječe napade eksplozivnim napravama. U maju 2015. su u pet njemačkih gradova uhapšeni članovi neonacističkih terorističkih organizacija.

Napadi nožem na političare 2015. i 2017.

U napadima na političare 2015. i 2017. se, za razliku od prethodnih slučajeva, radilo o pojedinačnim napadačima, koji nijesu bili povezani sa desno ekstremističkom terorističkom mrežom.

Jedan desničarski ekstremista je u oktobru 2016. zario nož u grlo nepartijskoj kandidatkinji za gradonačelnicu Kelna, Henrijeti Reker. Napadač je rekao da je razlog što je pokušao da je ubije njena izbjeglička politika. Reker je za dlaku izbjegla smrt, a sljedećeg dana je izabrana za gradonačelnicu Kelna.

“Pustićeš da ja crknem do gladi, a dovešćeš 200 stranaca u grad”. Sa ovim riječima i prijetnjom da će ga ubosti, u novembru 2017. jedan 56-godišnjak je krenuo da nožem u vrat u jednom kiosku brze hrane ubode gradonačelnika Altene u Zauerlandu, Andreasa Holštajna (CDU). Radnik u kisoku je priskočio, tako da je Holštajn zbog toga samo lakše povrijeđen.

Čovjek koji je pokušao da ubije Henrijete Reker

Franko A. -kamufliran kao izbjeglica

Slijedi slučaj onaj vojnika Bundesvera Franka A. On je uhapšen u aprilu 2017. zbog toga što su istražni organi posumnjali da planira da izvrši desničarsko-teroristički napad, koji bi potom predstavio kao da su ga izvršile sirijske izbjeglice. Franko A. se zbog toga registrovao kao ratni izbjeglica i predao zahtjev za azil u Njemačkoj.

Viši zemaljski sud u Frankfurtu, međutim, nije uspio da dokaže “pripremanje teškog zločina usmjerenog protiv bezbjednosoti države”. Državno tužilaštvo je uložilo žalbu. Franko A. je vodio listu mogućih žrtava. Među njima je i političar SPD, ministar spoljnih poslova Haiko Mas. Slučaj Franka A. je u Njemačkoj izazvao diskusiju o tome da li Bundesver u svojim redovima ima problem sa desničarskim ekstremistima.

Slika na zidu jedne kasarne Bundesvera

Serija ubistava NSU

Teroristička organizacija “Nacionalsocijalističko podzemlje” (NSU) ostala je neotkrivena ukupno 13 godina. Njeni članovi, poznati policiji, Uve Benhardt i Uve Mundlos su od 2000. do 2007. izvršili napade eksplozivom i ubili devet ljudi migranstkog porijekla i jednu policajku. Kada je grupi nakon jedne pljačke banke prijetilo da će biti otkrivena, Benhardt i Mundlos su oduzeli sebi život. Beate Čepe, treća članica NSU, u julu je 2018. kao saučesnica u planiranju ubistava osuđena na doživotnu robiju.

Nakon otkrivanja NSU, u Njemačkoj se diskutovalo o tome da li su za to nadležne službe i mediji opasnost koja je prijetila od desnoekstremističkog terorizma predugo potcjenjivali. Policija je godinama istraživala u porodičnom okruženju samih žrtava Nacionalsocijalističkog podzemlja. Mediji su pisali o tzv. Doner ubistvima zbog toga što su dvije žrtve radile u turskim kioscima brze hrane.

Portreti žrtava NSU

Podmetanja požara i napadi početkom 90-ih

Početkom 90-ih neonacisti su više puta podmetali požare u centrima potražilaca azila, kao i u kućama stranaca. U to vrijeme se u Njemačkoj žestoko sporilo o pravu na azil, a desnoekstremističko nasilje dostiglo novi vrhunac. U napadima su uvek iznova stradali stranci, kao što je to bio slučaj u Rostok-Lihtenhagenu 1992.

U Melnu su iste godine smrtno stradale dvije devojčice (10 i 14), kao i njihova baka nakon što su neonacisti bacili molotovljev koktel na njihovu kuću. U do tada najozbiljnijem napadu u Zolingenu u maju 1993. godine smrtno je stradalo pet žena i jedna djevojčica turskog porijekla.

Od 1990. do 1993. u desničarskom nasilju živote je izgubilo 58 ljudi. Angolac Amadeu Antonio Kiova važi za prvu žrtvu od ponovnog ujedinjenja Njemačke. Jedna grupa neonacista napala je 24. novembra 1990. Kiovu i brutalno ga pretukla. Dok je ležao na podu sa obje noge su mu skakali na glavu.

Komentari

avatar