Lideri zemalja članica NATO-a danas će se okupiti u Vilniusu, na dvodnevnom samitu Alijanse, tokom kojeg će se pozabaviti širokim spektrom pitanja, a glavna tema će biti na koji način će članice odgovoriti na zahtjev Ukrajine o pridruživanju NATO-u.
Pored toga, zvaničnici članica NATO-a pozabaviće se i pitanjem članstva Švedske u Alijansi, čemu se dugo protivila Turska, a rezerve je imala i Mađarska.
Ali, Stoltenberg je u ponedjeljak uveče, nakon sastanka sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom, saopštio da je Erdogan pristao da podrži švedsku kandidaturu, dok je Orban u četvrtak rekao da je Mađarska neće blokirati.
Samit u sjenci rata u Ukrajini
Glavna tema samita je na koji način će članice odgovoriti na zahtjev Ukrajine o pridruživanju NATO-u.
Prema navodima Gardijana, Ukrajina je sve pesimističnija u pogledu preduzimanja značajnog koraka naprijed u pridruživanju NATO-u.
Očekuje se da će Kijevu na dvodnevnom samitu u posljednjem trenutku biti ponuđen paket “bezbjednosnih garancija“, odnosno uvjeravanje zemalja kao što su SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka da će se vojna pomoć i obuka nastaviti dugoročno.
Čini se da SAD i Njemačka nisu spremne da podrže ulazak Ukrajine u savez koji čini 31 zemlja dok traje sukob sa Rusijom.
Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar spoljnih poslova, priznao je u subotu da je “ono što nedostaje“ odluka da se put zemlje ka članstvu u NATO-u učini još bržim. Vilnjus bi, sugerisao je, bio “jedinstven trenutak“ da se to pitanje stavi na dnevni red.
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je u nedjelju za CNN da Ukrajina “još nije spremna“ za članstvo u NATO-u.
“NATO je proces za koji je potrebno neko vrijeme da se ispune sve kvalifikacije – od demokratizacije do čitavog niza drugih pitanja“, rekao je Bajden i dodao da NATO treba da “izloži racionalan put“ za članstvo.
Kijev vjeruje da je članstvo u NATO-u, koje sa sobom nosi odbrambenu perspektivu zapadnog nuklearnog kišobrana, jedina realna dugoročna garancija njegove bezbjednosti.
Gardijan, međutim, podsjeća na Samit u Bukureštu 2008. godine, kada je Ukrajini i Gruziji rečeno da mogu da postanu članice u nekom neodređenom trenutku u budućnosti.
Deklaracija o saradnji u vadzušnom prostoru
Samit će početi u 10:00 sati, kada će biti održan uvodni razgovor s generalnim sekretarom Alijanse Jensom Stoltenbergom, koji će se u 12:00 sati obratiti medijima, prenio je Tanjug.
U 14:00 sati očekuje se susret generalnog sekretara NATO-a i predsjednika SAD-a Joea Bidena, nakon čega će Stoltenberg i predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda lično pozdraviti svakog šefa države i vlade.
U 15:00 sati će početi sastanak Sjevernoatlantskog vijeća, na nivou šefova i država, kojem će prisustvovati i Švedska.
Uvodnu riječ će imati generalni sekretar Alijanse, a okupljene će pozdraviti i litvanski predsjednik.
Tokom dana će biti održana ceremonija potpisivanja Deklaracije o saradnji u vazdušnom prostoru Estonije, Latvije i Litvanije.
U 18:30 sati očekuje se konferencija za medije Stoltenberga, kao i sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na nivou ministara vanjskih poslova, kojim će predsjedavati zamjenik generalnog sekretara NATO-a.
Sastanku će prisustvovati predstavnici Švedske, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Moldavije i zamjenik generalnog sekretara Evropske unije za zajedničku sigurnosnu i odbrambenu politiku.
Biće održan i sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na nivou ministara odbrane, kojem će također prisustvovati predstavnik Švedske.
U 20:00 sati će početi večera šefova država i vlada u predsjedničkoj palati u Vilniusu, a u 21:00 sat večera šefova diplomatije i ministara odbrane.