Gotovo sedam nedelja nakon što je predsjednik SAD Džozef Bajden zatražio od Kongresa 60 milijardi dolara za oružje i municiju za Ukrajinu – zajedno sa još 14 milijardi dolara za Izrael – ništa se nije dogodilo, piše u analizi CNN.
Kao težak udarac izgledima za pomoć Ukrajini sada su republikanci zaprijetili da će blokirati paket pomoći Ukrajine i Izraela ako promjene granične politike ne budu uključene. Zastoju doprinosi i činjenica da se bliže praznici, vremena je sve manje dok je Bijela kuća u ponedjeljak najavila „kritičan trenutak u ratu“.
„Ponestaje nam novca i skoro nam je ponestalo vremena“, rekao je novinarima Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan. Pooštravanje administrativne retorike sugeriše da je svaki kongresmen koji se protivi finansiranju Ukrajine na strani ruskog lidera.
„Glas protiv podrške Ukrajini je glas za poboljšanje strateške pozicije (Vladimira) Putina“, rekao je on.
Salivanovi komentari uslijedili su nakon što je direktorka Kancelarije za menadžemnt i budžet Šalanda Jang u pismu upozorila predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona da „prekid protoka američkog oružja i opreme Ukrajini ne samo što će ugroziti dobitke koje je Ukrajina ostvarila, već i povećati vjerovatnoću ruske vojne pobjede“.
Ambasadorka Ukrajine u Sjedinjenim Državama Oksana Markarova kazala je: “Nakon što smo toliko osvojili, sada ne možemo da izgubimo“, rekla je za CNN. „Svi se molimo i nadamo se dodatnoj podršci američkog naroda“.
Da li SAD zaista mogu da obećaju da će ostati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno?
Alarmistički ton pokrenuo je pitanje da li je frustracija administracije politička taktika osmišljena da podstakne Kongres na akciju ili odražava istinsku zabrinutost da je vojna pomoć SAD koja podržava ukrajinski otpor zaista ugrožena.
S obzirom na neuspjeh Kongresa i, posebno haotične većine u Predstavničkom domu, da ispune čak i najosnovnije dužnosti vlade, zabrinutost koja se graniči sa panikom mogla bi biti opravdana u Zapadnom krilu.
Sve veće sumnje u posvećenost SAD poklapaju se sa gorkom zimom u kojoj se očekuje da će Rusija ponovo gađati ukrajinske civile i elektrane koje ih griju.
Postoje novi znaci da je Moskva uspjela da povrati svoje iscrpljene snage i naoružanje i da razmješta nove rakete i bespilotne letjelice od saveznika kao što su Sjeverna Koreja i Iran.
Izraelski rat protiv Hamasa je, u međuvremenu, zasjenio je Ukrajinu posljednjih nedelja – situacija zbog koje je predsjednik Volodimir Zelenski javno zabrinut.
Dok je u pitanju opstanak Ukrajine, u pitanju je i reputacija Sjedinjenih Država kao globalnog lidera. Prije samo dvije nedjelje, ministar odbrane Lojd Ostin u Kijevu je javno rekao Zelenskom: „Ostaćemo sa vama na duge staze“.
Ali mogu li SAD zaista ispoštovati taj zavjet, kako u kratkoročnoj borbi za finansiranje Ukrajine, tako i s obzirom na mogućnost da bivši predsjednik Donald Tramp, koji je neprijateljski nastrojen prema Ukrajini i ima naklonost Putina, ima dobre šanse da se vrati u Bijelu kuću ako pobjedi u nominaciji za kandidaturu republikanaca za izbore sledeće godine?
Ideja da će Vašington napustiti demokratsku, suverenu naciju koja se bori protiv invazije koju je planirao Kremlj nekada bi bila nezamisliva. Takav potez ne samo da bi razbio zapadnu odlučnost u Ukrajini, moglo bi poslati signal protivnicima poput Rusije i Kine da američke bezbjednosne garancije saveznicima ne znače ništa drugdje u svijetu.
Ali promjena u svjetonazoru republikanaca – od njenih internacionalističkih korijena ka izolacionističkom stavu „Amerika na prvom mjestu“ koji favorizuje Tramp – promijenila je pretpostavke o moći SAD.
Političke snage koje bi mogle da preoblikuju svijet u Trampovom drugom mandatu već su u igri u Vašingtonu, posebno u Predstavničkom domu, i prijete da transformišu spoljnu politiku SAD.
Pristalice nastavka pomoći Ukrajini upozoravaju da ih Putin posmatra. Republikanski senator Džim Riš iz Ajdaha, koji radi u odborima za obavještajne poslove i spoljne poslove, rekao je prošlog mjeseca na Međunarodnom bezbjednosnom forumu u Halifaksu da „Vladimir Putin, ima razloga da vjeruje da će pobjediti u ovom ratu tako što će nas nadživjeti“.
Riš je dodao: „Oni paze na svaku riječ koja se izgovori u Sjedinjenim Državama, u Kanadi i našim drugim saveznicima, od neistomišljenika, a ne velike većine ljudi koji ovo podržavaju“.
Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis ponovio je taj osjećaj da Moskva prati svaki korak u američkom Kongresu.
„Veliki test volje je između Kremlja i zapadnih prijestonica — Vašingtona, Berlina, Pariza, Londona i drugih“, rekao je Hodžis na brifingu koji je prošle nedjelje organizovao Spirit of America, neprofitna grupa koja radi zajedno sa vojnicima i diplomatama na promovišu vrijednosti SAD.
Američka unutrašnja previranja ugrožavaju njeno globalno vođstvo
Iste političke snage koje su razjedinile i pretvorile Kongres u ćorsokak i koje podstiču mogućnost drugog Trampovog mandata, udružile su se da ugroze američko finansiranje ukrajinskog otpora.
Desničarski republikanci zahtijevaju paket čvrstih promjena imigracione politike na južnoj granici u zamjenu za finansiranje Ukrajine koje su neprihvatljive za demokrate u Senatu.
I malo je toga zajedničkog ali i povjerenja između Predstavničkog doma koji vode republikanci i Senata koji vode demokrate. Bajdenov rejting koji opada ograničava njegovu sposobnost da kontinuirano prodaje ogromnu pomoć Ukrajini dok američka javnosti postaje sve skeptičnija usred svakodnevnih borbi u SAD, uključujući i visoke cijene hrane.
Neuspijeh Ukrajine da svoju dugo obećanu kontraofanzivu pretvori u konkretne dobitke je, u međuvremenu, naveo skeptike u pogledu veće pomoći da se zapitaju da li se ona efikasno koristi i koliko dugo će rat trajati.
Putin, sa svojom visokom tolerancijom prema ogromnim ruskim žrtvama, izgleda spreman da vodi rat na iscrpljivanje kako bi iskrvario svog neprijatelja i da sačeka političke promjene u SAD i Evropi.
Rusija i Ukrajina su u stvarnosti u ratu već više od jedne decenije – otkako je Putin 2014. anektirao Krim. Dok rat zapada u ćorsokak, ni Rusija ni Ukrajina nijesu ni blizu pregovora o njegovom okončanju, s obzirom na da su ulozi za oboje toliko veliki u izbjegavanju poraza.
Paket pomoći Ukrajini sada je upleten u najnerešivije političko pitanje SAD — imigraciji.
Bajden je zatražio 13,6 milijardi dolara za bezbjednost na granici između SAD i Meksika, zajedno sa svojim zahtjevima za pomoć Izraelu i Ukrajini, u pokušaju da olakša usvajanje mjere, koja takođe uključuje 7,4 milijarde dolara za Tajvan.
Ali republikanci žele promjene politike, kao i nova sredstva. Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer pojačaće pritisak na republikance u Senatu koji se zalažu za veću pomoć Ukrajini, ali su taoci protrampove baze.
On planira da ove nedjelje iznese paket pomoći Ukrajine i Izraela na glasanje bez imigracionih mjera.
„Nacionalna bezbjednost Amerike je na kocki širom svijeta, u Evropi, na Bliskom istoku, na Indo-Pacifiku, autokrate, diktatori vode rat protiv demokratije, protiv naših vrijednosti, protiv našeg načina života“, kazao je njujorški demokrat.
Ali grupa republikanskih senatora koji inače podržavaju pomoć Ukrajini nagovijestila je u ponedjeljak da ne mogu napredovati bez imigracionih promjena koje su povezane sa tom mjerom. Senator iz Teksasa Džon Kornin upozorio je, na primjer, da „naša bezbjednost ne može da bude na drugom mjestu posle bezbjednosti drugih zemalja širom svijeta, naših saveznika, čak i onih poput Ukrajine i Izraela“.
I prije nego što bude poznat rezultat izbora u SAD 2024, jasno je da više ne postoje garancije da će milijarde SAD biti usmjerevane ka Ukrajini koliko god rat traje.
Za sve to vrijeme u Moskvi, Putin gleda i čeka, zaključuje CNN.