Nemiri u Kazahstanu ne slabe. Demonstracije se šire širom zemlje, a u mnogim fabrikama radnici su krenuli u štrajk. Ima poginulih i među policajcima (samo u Almatiju, kažu, 18) i među demonstrantima, piše “Jutarnji list”.
Govori se o desetinama mrtvih te o obostranoj brutalnosti – da su neki od poginulih neprepoznatljivi te da su dvojici policajaca odrubljene glave. Stoga neki zlosutno predviđaju da zemlja hoda po rubu građanskog rata, odnosno da se ni režim ni pobunjenici neće ustručavati oko ekstremnog nasilja.
Postsovjetski vojni pakt
I dok pobuna zahvata sve više mjesta u Kazahstanu, policija je uspjela povratiti aerodrom u Almatiju, nekadašnjem glavnom gradu Alma Ati, koji su bili zauzeli pobunjenici, ali vazdušni saobraćaj još nije uspostavljen, a ruske i bjeloruske aviokompanije otkazale su letove za Almati. Istovremeno su u Kazahstan prispjeli i ruski elitni specijalci vazdušnih snaga (desantniki) te vojnici iz – Bjelorusije, Jermenije, Tadžikistana i Kirgistana – zemalja članica Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti, nekovrsnog postsovjetskog vojnog pakta pod rukovodstvom Moskve.
In #Kazakhstan, thousands flocked to the streets to protest rising fuel prices & a collapsing economy. Hours later, the Kazakh govt resigned. Take a look.pic.twitter.com/ys8UFkYr6M
— Steve Hanke (@steve_hanke) January 5, 2022
Snage ODKB stigle su na poziv kazahstanskog predsjednika Kasima Žomarta Tokajeva kao “mirotvorne snage” koje, kako kažu, neće učestvovati u gušenju pobune, nego će pomoći u uspostavi reda, što god to značilo. Naime, prema sporazumu, zemlje članice dužne su pomoći članici koja je napadnuta, pa je Tokajev u svom obraćanju ustvrdio kako su demonstracije zapravo “akt agresije organizovan izvana” kojem je cilj destabilizacija Kazahstana i ugrožavanje njegovog teritorijalnog integriteta te da se radi o teroristima, pa se govori o “antiterorističkoj operaciji”.
U Almatiju je započela “operacija čišćenja od terorista”. I rusko ministarstvo vanjskih poslova oglasilo se s saopštenjem u kojem kažu da su “nemiri inscenirani izvana” te da je “ugrožena teritorijalna cjelovitost zemlje”.
NOW – Citizens in #Kazakhstan detain military personnel as violent anti-government protests continue to roil the country.pic.twitter.com/MfzpKNPsA8
— Disclose.tv (@disclosetv) January 5, 2022
U Moskvi se, kažu, nadaju da će vlasti uskoro uspostaviti red i mir. Kazahstanski i ruski prorežimski mediji odmah su uperili prstom u Washington kao podsticatelja antirežimskih nemira, što je Bijela kuća odbacila.
Podsjetimo da su, osim ruskih i kineskih naftnih i plinskih kompanija, i dva velika američka koncerna ExxonMobil i Chevron uložila desetine milijardi dolara u tamošnji naftni biznis. Predsjednik Tokajev uveo je vanredno stanje na cijeloj teritoriji države (devetoj po veličini na svijetu i s ogromnim zalihama nafte i plina), isključen je internet i mobilna telefonska veza, a od glavnog grada Nur Sultana, nazvanog u čast vječnog vođe Nursultana Nazarbajeva, napravljena je teško osvojiva utvrda: nikome se ne dopušta ulazak u grad da ne bi se nakupila masa ogorčenih nezadovoljnika, a praktički su zatvorene granice zemlje i zabranjen je ulazak strancima (osim vojnoj pomoći iz Rusije i ostalih “prijateljskih” zemalja).
Demonstriraju zbog poskupljenja
Pomoć kazahstanskom režimu ponudile su i ostale srednjoazijske države poput Turkmenistana i Uzbekistana, a oglasio se i Peking, koji kaže da je to “unutrašnja stvar Kazahstana”, ali i napominje da se nada kako će se “vlast znati nositi sa situacijom”. Oglasile su se i turkofone zemlje (Turska, Azerbajdžan, Kirgistan, Uzbekistan te posmatrači Mađarska i Turkmenistan) te pružile podršku “legitimnim vlastima”.
Naime, nakon ovakvih nasilnih protesta, u kojima su već zapaljene desetine državnih institucija i uništena sjedišta vladajuće stranke Nur Otan te prorežimske televizije, od kojih neke više ne emituju, Srednjom Azijom – gdje uglavnom vladaju autoritarni postsovjetski despoti – zavladala je panika da se protestni talas ne prelije i na njih. U svim tim zemljama, odnosno režimima koji se oslanjaju na Moskvu, postoji stalni strah od “obojenih revolucija” i scenarija koji su sada na djelu u Kazahstanu.
Stoga su svi priskočili u pomoć kazahstanskom režimu da obuzda demonstracije, koji su, podsjetimo, buknuli početkom godine zbog poskupljenja autoplina. No, bio je to tek okidač za dugo taloženo nezadovoljstvo koje postoji u kazahstanskom društvu, gdje nema prave opozicije, mnogi su njeni lideri ili po zatvorima ili su bili prinuđeni pobjeći iz zemlje, a državom praktički od kraja 80-ih vlada Elbasi (vođa nacije) Nursultan Nazarbajev i njegova porodično-političko-poslovna klika.
Naime, demonstranti po kazahstanskim gradovima ruše njegove spomenike i viču: “Odlazi, starče!” Nazarbajev je 1984. godine bio premijer Kazahstana, tada još republike unutar SSSR-a, da bi sredinom 1989. postao šef tamošnje Komunističke partije, a od 1991. do 2019. bio je predsjednik nezavisnog Kazahstana. On se, doduše, 2019. povukao s dužnosti i prepustio je svom bliskom saradniku, sadašnjem predsjedniku Kasimu Žomartu Tokajevu, koji je iskoristio sadašnji haotični trenutak da se riješi ostarjelog vođe. Prvo ga je smijenio s dužnosti šefa Vijeća nacionalne sigurnosti, odakle je ovaj vladao iz sjenke, te je odmah postavio svog čovjeka Kasimbeka Kušebaeva za šefa državne obavještajne službe.
Zatim se, u ruskim medijima, pojavila informacija (iz izvora tamošnjeg ministarstva vanjskih poslova) da se Nazarbajev sprema napustiti zemlju, odnosno “otići na liječenje u inostranstvo”.
Haotični zahtjevi demonstranata
Iako su haotični i zahtjevi demonstranata, jer se zapravo ne zna ko su njihove vođe, očito je da je jedna od najjasnijih odrednica – odlazak Nazarbajeva ne samo s vlasti nego i iz zemlje. I ruski mediji navode kako je smjenom Nazarbajeva s mjesta šefa Vijeća nacionalne sigurnosti predsjednik Tokajev zapravo počeo “denazarbajevizaciju” te da će sada krenuti talas smjena njegovih ljudi koji još zauzimaju važne funkcije u politici, finansijama i privredi.
Samo postoji jedan “mali” uslov da i sam Tokajev opstane na vlasti i smiri sve nasilnije demonstracije. On jeste odmah smijenio vladu, vratio cijene autoplina, uveo moratorijum od 180 dana na poskupljenja komunalija, goriva i osnovnih namirnica, ali to ipak nije smirilo i zaustavilo, očito, dugo nakupljano nezadovoljstvo onim što se događalo u državi. Nezavisni ruski analitičar Arkadij Dubnov za portal Meduza kaže kako je zemlja postala žrtva suparništva dvije vladajuće klike te da je bilo primjetno veliko nadmetanje između Nazarbajevljeve ekipe i Tokajeva, koji je želio da on, kao predsjednik, vlada zemljom, a ne u paru ili pod uticajem ukaza Nursultana Nazarbajeva.
On smatra da će Tokajev, ako se izvuče iz ove “neugodne” situacije, preuzeti svu vlast u svoje ruke, samo je pitanje hoće li takav rasplet zadovoljiti demonstrante, kojih je sve više i koji traže drastičnije promjene i veću demokratizaciju društva. Doduše, teško je predvidjeti ishod, pogotovo jer su svi srednjoazijski susjedi, a pogotovo Rusija i Kina, spremni po svaku cijenu održati Tokajeva na vlasti kako bi se održao sadašnji promoskovski režim, a vjerovatno će ga “progutati” i Sjedinjene Države ako se ne bude miješao u njihov tamošnji veliki energetski biznis.
Predsjednik Kazahstana Kasim Žokart Tokajev objavio je u srijedu da je zatražio pomoć od vojnog bloka pod ruskim vodstvom zbog velikih antivladinih protesta u zemlji koje je označio kao “terorističku prijetnju”. Kako javlja RT, vojni blok prihvatio je poziv pa će poslati svoje “mirovne snage” na određeni period, sve dok se situacija u Kazahstanu ne stabilizuje. Vijest je potvrdio i premijer Armenije Nikol Pašinjan.
Kazahstan je u srijedu proglasio vanredno stanje na čitavoj svojoj teritoriji nakon protesta podstaknutih rastom cijene autoplina koji su izrasli u pobunu s poginulima i ranjenima, a Ujedinjene nacije i Sjedinjene Države pozivaju sve stane na suzdržanost.
Tokajev je održao drugi govor u razmaku od nekoliko sati, dok zemlju potresaju najsnažniji protesti u više od deset godina, kojih je okidač bio porast cijena energenata.
Predsjednik Kazahstana kazao je da “terorističke bande obučene izvan zemlje” zauzimaju zgrade, infrastrukturu i otimaju oružje.
Tvrdi da su demonstranti preuzeli kontrolu nad aerodromom u najvećem gradu Almatyju (nekada Alma Ata) te nad pet aviona s tog aerodroma, uključujući i strane.
“To zapravo više nije prijetnja, to je narušavanje integriteta države i što je najvažnije napad na naše građane koji od mene traže da im hitno pomognem”, rekao je Tokajev.
Osudio je “masovne napade na pripadnike snaga reda”, optužujući “kriminalne elemente koji premlaćuju vojnike, vuku ih gole po ulici, napadaju žene i pljačkaju trgovine”.
Ruska agencija Sputnik javlja, pozivajući se na ministarstvo unutrašnjih poslova, da je u sukobima poginulo osam policajaca i pripadnika nacionalne garde, a povrijeđeno je 317 osoba u nekoliko regija.
Tokajev je takođe smijenio čelnika obavještajne službe Karima Masimova, objavio je njegov kabinet.
Lokalni mediji javili su da su demonstranti ušli u predsjedničku rezidenciju i kabinet gradonačelnika najvećeg grada u zemlji i zapalili obje zgrade.
Te informacije nemoguće je provjeriti, kao i vijest da su podmetnuli požar na aeodromu Almaty, prenosi agencija AFP.
Naoružani ljudi opkolili su dvije velike bolnice u Almatiju, ne puštajući pacijente i ljekare da ulaze, javila je državna TV.
Navodi se da naoružani ljudi ne dozvoljavaju pacijentima, ljekarima i medicinskom osoblju da uđu u bolnice, čime ugrožavaju živote i zdravlje građana. Prethodno je policija saopštila da su demonstranti pokušali upad u zgradu policije u Almatiju i da je desetine njih, kako je navedeno, “likvidirano”.
Agencije su ranije javile da je nekoliko oklopnih transportera i desetine vojnika umarširalo juče na glavni trg u Almatiju, najvećem kazahstanskom gradu, gdje više stotina ljudi već treći dan protestuje protiv vlade.
Uslijedio je sukob vojske i naoružanih pojedinaca među onima koji protestuju.
Protesti zbog visokih cijena goriva izbili su 2. januara u oblasti Mangistau, u jugozapadnom Kazahstanu, da bi dva dana kasnije protesti zahvatili Almati, na jugoistoku zemlje, i druge gradove.
U najvećem gradu Kazahstana, Almatiju, gdje traju žestoki sukobi policije i demonstranata koji protestuju zbog visokih cijena goriva, napadnute su juče zgrade pet televizija, prenosi RIA Novosti pozivajući se na Sputnjik Kazahstan.
Napadnute su prostorije televizija Mir, Kazahstan, Habar, Evroazija i KTK, a TV Habar javlja da je prilikom napada na TV Kazahstan povrijeđen jedan zaposleni.
Više od 1.000 ljudi je povrijeđeno u masovnim neredima u Kazahstanu, od kojih je gotovo 400 hospitalizovano, saopštilo je kazahstansko Ministarstvo zdravlja.
Više od 1.000 ljudi je povrijeđeno u masovnim neredima u različitim regionima Kazahstana, od kojih je skoro 400 hospitalizovano, dok su 62 osobe na odjeljenjima intenzivne nege, prenio je TV kanal Khabar-24.