Uslovi života su se značajno poboljšali od 2000-te godine, čak i za najsiromašnije stanovnike svijeta, ali milijarde su i dalje žrtve velike nejednakosti, zaključak je trećeg godišnjeg izveštaja Fondacije Bila i Melinde Gejts.
U izvještaju se procjenjuje koliko su zemlje svijeta napredovale ka ostvarenju Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija
– 17 mjera za koje je većina članica UN obećala da će ih ostvariti do 2030. U razgovoru za Glas Amerike, 63-godišnji filantrop i osnivač Majkrosofta kaže da se, uprkos uspjesima, neki ciljevi ne ostvaruju dovoljno brzo.
Fondacija Bila i Melinde Gejts objavila je izvještaj uoči početka Generalne skupštine UN u Njujorku, u želji da svjetske lidere podsjeti na napredak u borbi protiv siromaštva i bolesti, ali i oblasti gdje su statistike i dalje alarmantne.
„Koliko god da smo napredovali, u mnogim zemljama i dalje više od 10 odsto djece umre prije pete godine, u bogatim zemljama je to manje od jednog procenta. Ideja da u bilo kom dijelu sveta ta stopa iznosi 10, skoro 15 odsto je nedopustiva i trebalo bi da nas snažno motiviše da radimo još više i bolje“, kaže za Glas Amerike Bil Gejts.
Od svog nastanka 2000. godine, Fondacija Bila i Melinda Gejts uložila je milijarde u poboljšanu vakcinaciju i ishranu, borbu protiv malarije i drugih bolesti, izgradnju inovativnih toaleta i stvaranje dobrih baza podataka da bi se identifikovali problemi. Gejts naglašava da je napredak u globalnom zdravstvu bolji nego što je Fondacija očekivala, ali da ima još dosta izazova.
“Još nismo završili sa dječijom paralizom, a kada nju iskorjenimo, moraćemo da se pozabavimo malarijom. Broj smrtnih slučajeva od malarije je opao, ali i dalje 400.000 djece, posebno u Africi, umire od nje svakog dana. Nemamo mnogo sredstava. Nadao sam se da ćemo do sada imati vakcinu protiv HIV-a. Imaćemo je… mislim u narednih deset godina, ali to je trajalo duže nego što smo očekivali”.
U izvještaju se ostvarenje ciljeva, posebno u zdravstvu i obrazovanju, posmatra kroz prizmu geografije i pola. Velika stopa smrtnosti i niski nivoi obrazovanja i dalje postoje u afričkom regionu Sahel, kao i djelovima Pakistana, Avganistana i sjeverne Indije. Djevojčice dobijaju manje formalnog obrazovanja od dječaka i manje prilika za zapošljavanje.
Gejts kaže da vlade imaju primarnu ulogu u rješavanju svjetskih problema u zdravstvu i obrazovanju, ali da je neophodno mobilisati novu generaciju mladih aktivista i inovatora, da bi se vladama i pojedincima skretala pažnja na tuđa stradanja, ponekad daleko od njih.
“Mislim da je svima stalo do drugih ljudi. Da su ti problemi u vašem komšiluku, da tokom šetnje vidite dijete sa groznicom, ili dijete koje gladuju ili ne može da ide u školu – rekli biste – to su moji susjedi, vidim šta se dešava. I na tom direktnom nivou, bili biste emotivno angažovani i željeli da riješite problem. Izazov je kada su ti problemi daleko, jer rijetko ko ima priliku da vidi i potrebe na terenu i napredak. Što više ljudi ode u posjetu tim zemljama tim bolje, jer rijetko ko se vrati, a da nije duboko potresen i da ne kaže – ovo mora da mi bude prioritet”.
Kako je nedavno objavio portal Voks (Vox), Gejts fondacija svake godine potroši više novca od Svjetske zdravstvene organizacije i većine pojedinačnih zemalja na svjetsko zdravstvo, a od decembra ima zaostavštinu od 46,8 milijardi dolara – najveći fond na svijetu. Neki je kritikuju da ima preveliku moć koju, kako kažu, ne prati dovoljna transparentnost.