Njemačka je odbila da pruži podršku Francuskoj u diplomatskom sporu sa SAD, Velikom Britanijom i Australijom. Spor je nastao kada je Australija raskinula milijarde eura vrijedan ugovor o kupovini francuskih podmornica i odlučila se za podmornice sa američkom i britanskom nuklearnom tehnologijom.
Njemačka se ipak odlučila za pomirljiviji pristup. Spoljnopolitički stručnjak vladajućih njemačkih socijaldemokrata (SPD) Nils Šmit rekao je za portal Euraktiv Njemačka da je oštra reakcija Pariza razumljiva, ali da Njemačka nije zainteresovana za dalju eskalaciju i da želi da zadrži tijesne odnose sa SAD i Velikom Britanijom.
Nakon što je Australija raskinula ugovor vrijedan 56 milijardi eura, Pariz je odgovorio nezapamćeno oštro i u znak protesta opozvao svoje ambasadore u Kanberi i Vašingtonu.
Sa Francuskom se u sporu solidarisala i Evropska unija. “Jedna naša članica je tretirana na način koji nije prihvatljiv. Moramo znati šta se dogodilo, i zašto“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Institucije u Briselu trenutno provjeravaju da li treba odložiti Savjet za trgovinu i tehnologiju, čije su osnivanje EU i SAD dogovorile i koji je istican kao primjer inicijative koja podstiče transatlantsku saradnju. Ambasadori EU već su odložili pripreme za zasijedanje tog savjeta, koje je bilo zakazano za 29. septembar.
Međutim pojedine zemlje članice EU se ustežu da stanu iza Francuske. Njemačka, Austrija, Irska, Italija, Holandija i Danska su protiv odlaganja Savjeta za trgovinu i tehnologiju, rekli su obaviješteni izvori za EURACTIV.
Tako je Danska već odlučila da usporu stane na stranu SAD. Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je da „ne razumije“ oštre rekcije iz Brisela i Pariza.
Njemačka se, sa druge strane, odlučila za nešto pomirlljiviji pristup.
Njemačko ministarstvo privrede je za EURACTIV saopštilo da odluku o odlaganju ili prekidu sastanka Savjeta za trgovinu i tehnologiju donosi isključivo „Evropska komisija“. Istovremeno je, međutim, spoljnopolitički stručnjak vladajućih demohrišćana (CDU) Jirgen Hart upozorio da bi odlaganje tog sastanka bilo signal koji bi negativno uticao na transatlantske odnose.
„Slobodna trgovina je upravo u partnerstvu koje se zasniva na vrijednostima, od vitalnog značaja da bi se savladali izazovi sa kojima se Zapad suočava“, rekao je Hart.
On je za EURACTIV naglasio i da je sada važno da kriza zmeđu Francuske i SAD bude što brže riješena. „Kao pouzdan partner kako Francuske, tako i SAD, Njemačka bi u tome trebalo da posreduje“, rekao je njemački poslanik.
Ipak, izgleda i kao da bi napetosti u skorije vrijeme mogle da budu prevaziđene, pošto su francuski predsjednik Emanuel Makron i američki predsjednik Đžo Bajden u telefonskom rezgovoru dogovorili da nastave konsultacije i da se sastanu krajem oktobra. Makron je rekao i da će se francuski ambasador sljedeće nedjelje vratiti u Vašington.
Bajden i Makron su se složili da bi „otvorene konsultacije između saveznika o pitanjima strateškog interesa za Francusku i evropske partnere omogućile izbjegavanje te situacije“.
Bajden je potvrdio „strateški značaj angažovanja Francuske i Evrope u indijsko-pacifičkom regionu“.
I australijski premijer Skot Morison izjavio je da će biti „strpljiv“ da obnovi narušene odnose sa Francuskom. Morison je 22. septembra uveče u Vašingtonu rekao da je pokušao da stupi u kontakt sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, ali da razgovora još nije bilo.
„Ali, bićemo strpljivi. Razumijemo njihovo razočaranje“, rekao je Morison.
Francuski i australijski zvaničnici prethodno su potvrdili i da spor oko podmornica neće poremetiti pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini Australije i Evropske unije.
SAD, Velika Britanija i Australija su prošle sedmice sklopile strateško partnerstvo, Aukus pakt, u indo-pacifičkoj zoni. Partnerstvo uključuje isporuku najmanje osam američko-britanskih podmornica na nuklearni pogon Australiji. Kanbera je zatim raskinula ugovor iz 2016. o kupovini 12 konvencionalnih podmornica na dizel i električni pogon, od kompanije Naval Group, u većinski državnom vlasništvu Francuske.