Na granicama NATO-a s Rusijom, države na prvoj liniji već se pripremaju za potencijalni rat s Moskvom. U januaru su se ministri odbrane Letonije, Litvanije i Estonije složili s novim planom izgradnje opsežne mreže utvrda namijenjenih odvraćanju i zaustavljanju moguće ruske invazije.
S obzirom na 210 milja granice njihove zemlje s Rusijom, veći dio koji se smatra gotovo neprohodnim zahvaljujući velikim šumama i močvarama, estonski dužnosnici rekli su da vlada planira oko 600 bunkera za koje se nadaju da će spriječiti hipotetsku invaziju i okupaciju od strane Moskve.
“Rat u Ukrajini pokazao je da je vraćanje već osvojenih teritorija teško i uz veliku cijenu ljudskih života, vremena i materijalnih resursa”, izjavila je Susan Lilleväli, podsekretarka za odbrambenu spremnost u estonskom Ministarstvu odbrane. Govorila je o projektu vrijednom 60 miliona eura.
“Osim opreme, municije i ljudstva, potrebne su nam fizičke instalacije za efikasnu odbranu naših zemalja”, rekao je Lilleväli.
Male baltičke države dugo su se smatrale najvjerovatnijim ruskim ciljevima ako predsjednik Vladimir Putin bude dovoljno hrabar da pokrene napad na NATO. Ako se desi, moglo bi se očekivati da će ruske jedinice pregaziti tri male nacije za nekoliko dana.
NATO-vi multinacionalni bataljoni pojačane prednje prisutnosti, razmješteni na rotirajućoj osnovi u baltičkim državama nakon Putinove aneksije Krima 2014., do samita Saveza u Madridu 2023. smatrali su se snagama za “okidanje” osmišljenim da privuku savezničke nacije u sukob umjesto da zaustavi ruske invazione snage.
Baltički civilni i vojni lideri bunili su se protiv njihova statusa NATO-ove omeđivače. Ruska razorna invazija i okupacija dijelova Ukrajine 2022. ubrzala je strateški zaokret za savez, dok su baltičke države gledale na užase nanesene Ukrajincima u Mariupolu, u predgrađu Kijeva i drugdje.
Estonska premijerka Kaja Kallas rekla je 2022. da će njena nacija biti izbrisana s karte invazijom ruskih snaga prema NATO-ovom planu okidanja.
Nova baltička odbrambena crta usklađena je s NATO-ovim ažuriranim pristupom “prednjeg odbrambenog položaja i odvraćanja uskraćivanjem”, rekla je Lilleväli novinarima u četvrtak, “s ciljem odbrane svakog centimetra savezničkog teritorija u svakom trenutku”.
“Ove instalacije služe, prije svega, svrsi izbjegavanja vojnog sukoba u našoj regiji, jer bi potencijalno mogle promijeniti neprijateljsku računicu. Mjere suzbijanja mobilnosti i utvrđivanja igrale su značajnu ulogu u ratovima u našoj regiji u povijesti, na primjer u Finskoj, a kao što je rat u Ukrajini pokazao, savršeno su valjane i u ovom stoljeću. Instalacije bi trebale uskratiti neprijatelju mogućnost brzog napredovanja na teritoriju baltičkih zemalja i u slučaju vojnih prodora zaustaviti neprijateljsko napredovanje već na našim granicama”, rekla je Lilleväli.
Potrebna je koordinacija s Letonijom i Litvanijom kako bi se “izbjeglo ostavljanje bilo kakvih rupa, budući da sigurnosna situacija u našoj regiji u ovom trenutku ne pokazuje nikakve znakove poboljšanja”, rekla je Lilleväli.
Utvrde Estonije biće grupisane oko graničnih prelaza Narva na sjeveru i Võru na jugu. Čudsko jezero, koje čini veći dio granice s Rusijom, daje Estoncima moćnu odbrambenu barijeru. Opća namjera, rekla je Lilleväli, je osigurati spremnost “za borbu protiv neprijatelja od prvog metra i prvog sata.”
Estonski zvaničnici do sada su planirali 600 bunkera. Oni će se opskrbljivati iz obližnjih zaliha opreme i municije. Većina, prema modelima koji su podijeljeni s Newsweekom, bit će kockasti betonski “podrumi” ugrađeni u zemlju s djelomično natkrivenim streljačkim rovom okomito na ulaz.
Prototipovi su u izradi, a testiranje bi trebalo započeti ove godine. Estonija želi prve bunkere postaviti početkom 2025.