Izvor: Glas Amerike
Dok tinja kriza između Zapada i Rusije oko Ukrajine, iz Beograda se čuju pomirljive i neutralne izjave – da se Srbija neće miješati u sukob i da se nada diplomatskom riješenju. To je u nedavnom saopštenju navelo i Ministarstvo spoljnih poslova, uz konstataciju da bi se sukob Rusije i Ukrajine loše odrazio na spoljnu politiku Srbije jer je riječ o „dva bratska naroda“. Međutim, pitanje je dokle će Srbija moći da se drži po strani u situaciji koja se sve više komplikuje.
Za sada je ovakvo nesvrstavanje očekivano, kaže za Glas Amerike Boris Varga, novinar, politikolog i autor knjige „Evropa poslije Majdana“ o ukrajinskoj revoluciji, aneksiji Krima i sukobu u Donbasu.
„Bliže se izbori i to je ključna riječ pozicije Srbije u ovoj krizi oko Ukrajine, a ja bih rekao i opšte-evropskoj krizi. Srbija ignoriše to pitanje i ima razloga, zato što je podjednako dužna i Zapadu i Rusiji, podjednako koristi privilegije i Rusije i Zapada, a posebno je važno i to je jedna od glavnih tema ove krize, snabdijevanje energijom. I to je jedan od glavnih razloga zašto se vlada i predsjednik prave da ova kriza ne postoji“.
„Zapad ili izolacija“
U dosadašnjem sukobu Rusije i Ukrajine, Srbija nije priznala Krim kao ruski, ali nije se ni priključila sankcijama EU protiv Moskve, niti je glasala za usvajanje rezolucija UN koje osuđuju aneksiju Krima.
Međutim, možda bi ova kriza mogla da bude prelomna.
„Rekao bih da je kriza oko Ukrajine kraj srpske spoljne politike sjedenja na dvije stolice, i Brisel i Moskva… Iako je Zapad imao razumijevanja u tom laviranju, politički osjetljivim momentima da Beograd ne uvodi sankcije Rusiji, sada je situacija dramatična, pred sukob, u jednom momentu ako se sukob desi ili dođe do diplomatskog zaoštravanja, Srbija će morati da bira. Bojim se da Beograd nije u prilici da bira, mi se nalazimo u zoni interesa EU, okruženi smo zemljama EU i NATO, tako da Beograd zapravo bira između Zapada i neke vrste izolacije“.
Varga napominje da trenutna borba Zapada i Rusije nije samo oko Ukrajine, već i sfera uticaja – a Balkan je jedna od njih. U tom smislu, pritisak na Srbiju da se opredijeli može biti i veći ako SAD nastave da insistiraju na transatlantskom jedinstvu sa evropskim saveznicima.
„Potpuno je sazrela situacija da se Zapad homogenizuje i odgovori Rusiji na hibridni rat i meku silu ne samo u Ukrajini, gdje traje i fizički rat koji nije ni prestajao. Balkan je zona interesa Rusije, koja je u ulozi destabilizacije“.
„Ne može Srbija da kaže da je neutralna, recimo vojno. Da, ona je zajedno sa NATO-om u Partnerstvu za mir, ali je i sa ruskim ODKB (Organizacija ugovora o kolektivnoj bezbjednosti) posmatrač u njihovoj Skupštini. ODKB se već aktivirao početkom ove godine u Kazahstanu. Srbija će, ako želi da bude neutralna, morati stvarno da bude neutralna“, napominje Varga, dobar poznavalac prilika u Ukrajini.
Diplomatija je ovih dana intenzivirana, ali tenzije oko Ukrajine nisu smanjene. Hoće li sukoba zaista biti, različita su viđenja. Varga smatra da situacija nije bilizu rata i da je ono što odvraća sve strane od sukoba – njegova cijena.
„Mislim da ni SAD, koje su inicijator ove homogenizacije Zapada da se potisne ruski uticaj iz ovog dijela Evrope, nemaju namjeru da ratuju protiv Rusije. Rusija nije zainteresovana za neki veliki sukob, možda je zainteresovana za neku manju krizu koja bi dovela strane za pregovarački sto. Rusija je uložila milijarde rubalja ili čak dolara u svoju meku moć u EU, a Sjeverni tok 2 osnova nove ose Berlin-Moskva, koja je noćna mora Vašingtona. Tu je mnogo uloženo i svaki rat bi koštao preskupo i jednu i drugu stranu“.
Zapad neće da ispuni zahtjev Rusije da spriječi širenje NATO-a na istok i oslabi svoju zonu uticaja, Rusija, koja već godinama vodi i hibridni rat protiv Zapada i fizički rat na istoku Ukrajine, neće da povuče vojsku sa granice, niti da odustane od širenja svoje sfere uticaja. Bez obzira na to što glavna pitanja djeluju nerješivo, Varga vjeruje da u pregovorima ima prostora da iz ove krize obje strane izađu kao pobjednice.
„Prije svega, to je pitanje obnove ugovora o Strateškom naoružanju o raketama srednjeg i dugog dometa. Amerika je napustila 2019, drugi je istekao 2021. i vrijeme je za to obnavljanje“.
Zapad, zaključuje Varga koji je magistarske studije pohađao i završio u Ukrajini, mora biti uporan u zaštiti te zemlje i ne smije je ostaviti na cjedilu jer ruski predsjednik Vladimir Putin „umije da igra na kartu iznenađenja“.