Intenzivno naoružavanje srpske vojske tema je kojom se ovih dana pozabavio i ugledni The Economist. Srpske susjede uznemiruje kontekst u kojem se to naoružavanje događa. Tabloidi pod Vučićevom kontrolom stalno podižu tenzije govoreći da je rat s kosovskim Albancima ili Hrvatima neizbježan, piše “The Economist”.
Istovremeno, nacionalisti, uključujući ministra unutarnjih poslova Vulina, govore o stvaranju “srpskog svijeta” za koji se mnogi na Kosovu, u Crnoj Gori i u BiH boje da je tek drugo ime za Veliku Srbiju.
Tokom nedavnog spora s Kosovom oko registarskih oznaka, Srbija je podigla vojne avione u blizini granice i rasporedila oklopna vozila “kako bi zastrašila svog manjeg susjeda”.
Srbija je kupila i kineske oklopne dronove, ruske helikoptere i francuski raketni sistem. Ministar odbrane je ovog mjeseca najavio da Srbija pregovara o kupovini transportnih aviona i helikoptera od Airbusa.
Prošlog mjeseca stigla je vijest da je zemlja u pregovorima s Izraelom o protivtenkovskim projektilima. Economist piše da bi se na popisu za kupovinu mogle naći i turske bespilotne letjelice, koje su korištene za “razorni učinak” u prošlogodišnjem porazu jermenskih snaga u Nagorno-Karabahu u Azerbejdžanu.
Nakon ratova 1990-ih vojni kapacitet Srbije je opao. No 2014. Vlada se odlučila ponovno naoružati. Ruska intervencija u Ukrajini pokazala je da era rata u Evropi nije završila, a poplave u Srbiji te godine bile su “poziv za buđenje”, kaže Daniel Schunter iz istraživačkog centra Balkanske sigurnosne mreže. Tada je otkriveno da zemlja jedva ima helikoptere za misije potrage i spašavanja.
Hrvatska je 2015. godine, takođe obnavljajući svoje oružane snage, zatražila od Sjedinjenih Država isporuku projektila koji bi, ako budu ispaljeni na Srbiju, mogli doprijeti duboko u srpsku teritoriju, piše Economist.
Ističu da su ulaganja Srbuje u sigurnost porasla u apsolutnim brojkama, dok je udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 2005. godine oko 2 posto, s obzirom da je BDP rastao paralelno s povećanjem investicija.
Podsjećaju na izjavu predsjednika te zemlje Aleksandra Vučića da su srpska ulaganja u odbranu kao “kikiriki” u odnosu na Bugarsku, Mađarsku i Rumunjsku, te navode da Srbiju ne treba upoređivati s tim zemljama, već sa susjedima s kojima ima ratnu prošlost.
Srbija ima veći vojni budžet od Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije zajedno, piše Economist.
Economist takođe ističe da je Srbija okružena zemljama koje su članice NATO saveza i da je “malo vjerovatno da će Srbija u dogledno vrijeme poslati svoje vojnike u akciju”.
Serbia has bought Chinese armoured drones, Russian helicopters and a French surface-to-air missile system https://t.co/O2lCwXizUo
— The Economist (@TheEconomist) October 29, 2021
Naravno, da je “srpski svet”, zamjenski naziv i drugo ime, za “Veliku Srbiju”.
Vlade država u Regiji, pogotovo one koje su i članice NATO saveza, dodatno bi se osigurale, osnivanjem zajedničke antivelikosrpske koalicije odnosno bliske suradnje na vojnom i političkom planu, tako da bi eventualna oružana agresija Srbije, završila njenim, još jednim vojnim i političkim porazom.