Bivšim čelnici Službe državne bezbjednosti Srbije (SDB) Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni su pravosnažno na po 15 godina zatvora.
Apelaciono vijeće je prihvatilo žalbu tužilaštva i zaključilo da su odgovorni za Udruženi zločinački poduhvat (UZP) koji je za cilj imao nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva kroz cijelo trajanje rata u Bosni i Hercegovini.
Ovom presudom proglašeni su kriviim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu.
Posljednja presuda suda iz Haga
Presuda Stanišiću i Simatoviću posljednja je presuda suda iz Haga, pošto je ovaj proces posljednji pred ovim tribunalom kada je riječ o procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini, a donijeće i pravosnažne zaključke o učešću Srbije u ratu u BiH.
Proces protiv Stanišića i Simatovića počeo je prije 20 godina kada je haško tužilaštvo dvojicu pripadnika režima srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića optužilo za ratne zločine na području bivše Jugoslavije početkom 1990-ih, u Hrvatskoj i BiH, te su uhapšeni u martu 2003. u Srbiji i ubrzo prebačeni u haški pritvor.
Obojica su bila optužena za ratne zločine i etničke progone u Hrvatskoj i BiH, a na prvostepenom suđenju pred Haškim tribunalom 2013. godine oslobođeni su krivice jer su sudije tada zaključile kako nije dokazano ni njihovo učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, ni da su planirali i naredili zločine koji su im stavljeni na teret, kao ni pomagali u njihovom izvođenju.
Nakon obnovljenog postupka, Stanišić, bivši šef SDB-a, i Simatović, njegov zamjenik i bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO), prvostepenom presudom u junu 2021. godine su osuđeni na po 12 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, čime su postali prvi državni funkcioneri Srbije koji su osuđeni za umiješanost u rat u susjednoj državi.
Potvrda da je Srbija bila upletena u sukobe
Pretresno vijeće je tada konstatiralo brojne zločine koje su počinile srpske snage u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine, no, odgovornost Stanišića i Simatovića utvrđena je samo u dijelu koji se odnosi na Bosanski Šamac.
U četiri tačke Stanišić i Simatović se optužnicom terete za zločine protiv čovječnosti: progone, ubistva, deportacija i nehumana djela, a po jednoj tački za kršenja zakona ili običaja ratovanja – ubistva.
Stanišić i Simatović teretili su se da su od aprila 1991. do decembra 1995. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, s ciljem uklanjanja većine Bošnjaka i Hrvata sa dijelova teritorije Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Prvostepena presuda je potvrdila da je Srbija bila upletena u sukobe u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Žalba Tužilaštva na 680 stranica
Tužilaštvo Mehanizma za krivične sudove u Hagu podnijelo je žalbu na prvostepenu presudu u septembru 2021. godine.
U žalbi, tužitelji su tražili da se Stanišić i Simatović proglase krivim i za udruženi zločinački poduhvat iz optužnice i da ih žalbeno vijeće Mehanizma osudi na doživotni zatvor. Žalba ima ukupno 680 strana, jer pored navoda sadrži i prateće anekse sa dokazima.
Na presudu se žalila i odbrana. Od izricanja kazne obojica se nalaze u pritvoru Mehanizma, mada su prethodno u više navrata puštani na privremenu slobodu.
Odgovorni i za Arkanovce
Stanišić i Simatović su, prema navodima optužnice, bili su odgovorni za specijalne jedinice SDB-a, koje su uključivale grupe ili pripadnike grupa poput Jedinica za posebne namjene Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, Jedinice za antiteroristička dejstva (JATD) i Jedinice za specijalne operacije (JSO), poznate i kao “Crvene beretke”, “Škorpiona”, “Srpske dobrovoljačke garde” odnosno “arkanovaca” i Arkanovih “Tigrova”, navodi Birn.
Presudom kojom su osuđeni na po 12 godina, potvrđuju se i zločini nekih od jedinica. To je ujedno bila i prva presuda međunarodnog suda koja je potvrdila neke od zločina koje su počinili Željko Ražnatović zvani Arkan i njegove paravojne jedinice, te ubistvo šest muškaraca iz Srebrenice u Trnovu od strane “Škorpiona”.