Predsjednici Slovenije i Hrvatske ne podržavaju navodni predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona za “Evropu u različitim brzinama”.
Slovenačka predsjednica Nataša Pirc Musar istakla je nakon samita Brdo-Brioni održanom u Skoplju 11. septembra da sve članice EU-a imaju jednaku vrijednost i da je protiv takvog predloga.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, kazao je da je takav predlog, “pod pretpostavkom da je Macronov ili bilo čiji, neprovediv”.
Dodao je kako je njegov stav “više Evrope na Balkanu – da, više Evrope u Briselu – Bože sačuvaj!”, govoreći o “birokratiji koja ima tendenciju da se multiplicira”.
Govoreći o proširenju EU, Milanović je ocijenio da je “jedan od najnižih trenutaka u novijoj povijesti EU kad je Ukrajina dobila status kandidata prije BiH, što je neobjašnjivo”.
Makedonski predsjednik Stevo Pendarovski je dodao da predlog “o Evropu s više brzine” nije službeni prijedlog Evropske unije, već samo Makronova ideja.
Na novinarsko pitanje je li važnije riješiti bilateralna pitanja sa susjedima ili provesti potrebne reforme za članstvo u EU, Milanović je ocijenio da je oboje jednako važno.
“Postoje otvorena pitanja, poput pitanja Kosova i Srbije, koja nisu međusobno priznata. Ali to je paralelan proces i dobro je da postoji dijalog da se to riješi. Najgore je kad se prekinu telefonske veze”, kazao je hrvatski predsjednik.
Makedonski predsjednik istakao je kako je u vezi s tim pitanjem članstvo Sjeverne Makedonije u EU primjer neravnoteže tradicionalnih kriterijuma i bilateralnih pitanja sa susjedima.
“U posljednje tri godine imamo ozbiljnu neravnotežu u tom smislu, jer bilateralni problem s Bugarskom potpuno pokriva tradicionalnu evropsku agendu za pristupanje i nadamo se da će se to uskoro promijeniti”, rekao je Pendarovski.
Slovenačka predsjednica Pirc Musar kazala je da ne smatra da bilateralni problemi trebaju biti razlog odugovlačenja procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana.
U zajedničkoj deklaraciji nakon samita Brdo-Brioni spominje se članstvo zemalja regije u Evropskoj uniji do kraja ove decenije.
“Uvijek smo spremni da pomognemo svojim iskustvima, a suglasni smo da ima mnogo problema. Uz deklaraciju smo prvi put dogovorili i konkretne akcije: da se roming u zemljama Zapadnog Balkana uključi u evropski i priključivanje zemalja Zapadnog Balkana u mehanizam EU za odgovor na prirodne katastrofe”, kazala je predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar.
Srbija i Crna Gora vode pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile 2022., BiH je prošle godine dobila status kandidata, a Kosovo potencijalnog kandidata.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon samita u Skoplju da su izjave o prijemu država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju do 2030. godine “lijepe želje” i da ne želi da ruši ambiciju i optimizam drugih, ali da nije siguran da će tako biti.
Za samit je rekao da je bio konstruktivan i da “nije bilo velikih svađa i tuča jer smo Priština i mi ostavili svoje probleme za sastanak u Briselu u četvrtak”.
Evropske integracije, klimatske promjene i iseljavanje mladih bili su u fokusu su ovogodišnjeg sastanka lidera zemalja učesnica procesa Brdo-Brioni.
Domaćini sastanka bili su predsjednici Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Slovenije, Stevo Pendarovski, Zoran Milanović i Nataša Pirc Musar.
Skopska deklaracija
U zajedničkoj deklaraciji nakon samita u Skoplju se, između ostalog, navodi da i EU i Zapadni Balkan trebaju biti spremni za proširenje, što je prije moguće, ali ne kasnije od 2030. godine.
Dalje se navodi da, ”s obzirom na kontinuiranu rusku agresiju na Ukrajinu i njin učinak prelivanja na Zapadni Balkan, ponavljamo potrebu za snažnom, otpornom i uključivom EU-om, sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom”.
”Potvrđujemo da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi ključni za napredovanje na putu ka EU”, navodi se u deklaraciji.
EU se poziva da razmotri otvaranje puteva koji će omogućiti Zapadnom Balkanu da istraži mogućnosti pristupanjem određenim politikama, inicijativama i fondovima EU-a.
U deklaraciji se, pored ostalog navodi i rješavanje izazova klimatskih promjena, vođenje zelene tranzicije i podsticanje zelenog rasta zajedno s povećanjem energetske diversifikacije i prelazom na proizvodnju i efikasnost obnovljivih izvora energije.
Lideri su pozdravili i paket energetske podršre od milijardu eura za Zapadni Balkan. Istaknuta je i važnost suradnje i podrške EU u zadržavanju mladih u regiji.
Na samitu su učestvovali i predsjednici Srbije, Crne Gore, Albanije i Kosova, Aleksandar Vučić, Jakov Milatović, Bajram Begaj i Vjosa Osmani, kao i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.