Petak, 26 Aprila, 2024
Rubrika:

Njemački mediji: Egzodus iz Jugoistočne Evrope

Mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope se iseljava na Zapad, piše Berliner cajtung. Frankfurter algemajne cajtung ocjenjuje da ovaj dio Evrope krvari zbog iseljavanja

Mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope se iseljava na Zapad, piše Berliner cajtung. Frankfurter algemajne cajtung ocjenjuje da ovaj dio Evrope krvari zbog iseljavanja.

Gettyimages/AFP

„Mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope odlaze u zemlje kao što su Njemačka, Italija i Španija. Plate u njihovim zemljama se povećavaju, ali samo neznatno. Čitava Jugoistočna Evropa je pogođena. Preduzetnici, eksperti i političari od Budimpešte do Atine su zabrinuti. Mladi, dobro obrazovani, ljudi koji su atraktivni za tržište rada – iseljavaju se. Stručnjaci nedostaju na svakom ćošku”, piše list Berliner cajtung.

„Više od dva miliona Rumuna, prema procjenama vlade u Bukureštu, živi u inostranstvu, većina u Španiji i Italiji. Egzodus u susjedstvu je bio sličan: više od 700.000 Bugara se prema zvaničnim navodima iselilo u inostranstvo u okviru EU. Iz Hrvatske se, prema podacima Studije Nacionalne banke iz Zagreba, samo od 2013. do 2016. godine ukupno 230.000 građana iselilo u druge zemlje EU. Riječ je o dva odsto stanovništva u godini dana. Srbiju je, prema navodima vlade, napustilo 640 000 ljudi. Grčku je, nakon teške finansijske krize 2010. godine, napustilo, kako se procjenjuje, najmanje 400.000 ljudi, najvećim dijelom mladih”, navodi dalje Berliner Cajtung.

Njemačka rješava svoje demografske probleme

List piše kako se čini da politika na Zapadu podstiče iseljavanje:

„Na vrlo siromašnom Kosovu je ministar zdravlja Njemačke Jens Špan nedavno posjetio jednu školu za obrazovanje njegovatelja koji idu u Njemačku. Ova njemačka škola, koju smatraju pozitivnim primjerom, važi kao lokomotiva “odliva mozgova”. Završi je do 30 učenika godišnje, i svakom od njih se nudi ugovor za dalje školovanje u Njemačkoj, piše Berliner cajtung.

List prenosi mišljenje Tade Jurića, politologa sa Katoličkog univerziteta u Zagrebu. On kaže da Njemačka ne treba da rješava svoje demografske probleme useljavanjem iz Jugoistočne Evrope: „Smatram da nije fer da Njemačka spasava sebe na račun svih nas”.

Region krvari

„U zemljama Jugoistoka Evrope otkucava tempirana demografska bomba: natalitet, uz rijetke izuzetke, nije viši, ili je čak niži, nego u Njemačkoj – a mladi ljudi masovno odlaze ka Zapadnoj Evropi”, piše Frankfurter Algemajne Cajtung u tekstu pod naslovom „Jugoistočna Europa krvari”.

„Njemačka je sve krcatija. Prošle godine je u zemlju došlo oko 400.000 ljudi više nego što je napustilo. Većina doseljenika, skoro 290.000 njih, stigla je iz zemalja članica EU ili drugih evropskih zemalja. U statistikama vodi Jugoistočna Evropa”, piše frankfurtski dnevnik.

„Glavni razlog priliva iz Jugoistočne Evrope je – posao. Rumuni, Hrvati i Bugari mogu relativno lako da dođu jer su njihove zemlje članice EU; oni imaju pravo na boravak u bilo kojoj zemlji Unije. Doseljavanje iz preostalih zemalja regiona funkcioniše drugačije. Iz njih neki u Njemačku dolaze na svoju ruku ili preko neformalnih mreža. Drugi bivaju sistematski vrbovani.

Već šest godina postoji tzv. „Triple Win”, zajednički program Savezne agencije za rad i Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ). Program je nazvan „Triple Win”, dakle trostruka dobit – jer navodno svi učesnici od njega profitiraju. GIZ njemačkim poslodavcima posreduje kvalifikovane njegovatelje prije svega iz Srbije, BiH, Tunisa i Filipina: ‘Dok u Njemačkoj nema dovoljno njegovatelja, kvalifikovana radna snaga je u inostranstvu često bez posla. Pri tome od saradnje korist imaju i preduzeća u Njemačkoj, i sami negovatelji i njihove zemlje porijekla, navode u GIZ.”

„Zvuči razumno”, piše Frankfurter algemajne cajtung, ali – „ipak nije sve tako jednostavno. GIZ navodno sarađuje samo sa zemljama u kojima postoji „višak” dobro obrazovanih njegovatelja. No u Jugoistočnoj Evropi to odavno više nije slučaj; naprotiv – u brojnim mjestima nema dovoljno ljekara i njegovatelja. Situacija je iz godine u godinu sve teža”.

IzvorDW

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve