Ništa što se tiče promjena granica koje su definisane u Dejtonu neće biti prihvatljivo Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), izjavio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) nakon sastanka sa Gabrielom Eskobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta i specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan.
“Ocjena gospodina Escobara je da sve što se dešava u BiH je vještačka kriza i da ne postoji realan osnov. SAD stoje iza toga da Zapadni Balkan mora što prije ući u Evropsku uniju. Ulazak u EU je za nas veoma važan da zauvijek zatvorimo vrata balkanske krčme”, rekao je Komšić novinarima u Sarajevu.
Komšić je dodao da na sastanku nije bilo riječi o sankcijama za pojedine političare u BiH, te istakao da sa Eskobarom nije razgovarao ni o izmjenama Izbornog zakona BiH. Dodao je da Eskobar nije tražio ustupke, niti vršio pritisak na probosansku stranu.
Bilo je, prema njegovim navodima, razgovora o borbi protiv korupcije i kriminala.
“Za takve procese uvijek ćemo imati podršku SAD-a”, rekao je Komšić
Džaferović: Riješiti granice sa Srbijom i Hrvatskom
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je nakon susreta sa Eskobarom, kako je razgovarano o tome da Bosna i Hercegovina mora nastaviti sa evropskim putem i ispunjavanjem obaveza iz Mišljenja Evropske komisije i usvojenog programa reformi.
Kako je kazao Džaferović, Eskobar je govorio i o ekonomskoj saradnji u regiji.
“Potrebno je da države Zapadnog Balkana ekonomski sarađuju u okviru regionalnog ekonomskog tržišta, u okviru Berlinskog procesa, pod okriljem Evropske unije. Ja sam rekao da je Bosna i Hercegovina 10. novembra prošle godine potpisala niz dokumenata, kao i sve države Zapadnog Balkana, u Sofiji, kada je u pitanju regionalna ekonomska saradnja. Moraju se raščistiti neke stvari kada su u pitanju ove inicijative, koje dolaze iz Beograda, Tirane i Skoplja, kada je u pitanju Otvoreni Balkan. Što se mene tiče, BiH treba da ide putem regionalne saradnje. Treba pristupiti implementaciji dokumenata iz Sofije”, kazao je Džaferović.
On je rekao da je upoznao Eskobara sa time da je neprihvatljivo da državne institucije budu blokirane, jer predstavnici vlasti iz Republike Srpske bojkotuju njihov rad od jula, kada je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina.
Džaferović je rekao i kako se trebaju finalizovati ugovori o granici sa Srbijom i Hrvatskom.
“Mislim da se odmah trebaju finalizirati procesi zaključenja ugovora o državnoj granici onako kako su granice bile i danas jesu na dan međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine”, poručio je Džaferović.
Bosna i Hercegovina od tri zemlje sa kojima se graniči, sa dvije, Srbijom i Hrvatskom, nije uspjela da riješi pitanje granica.
Ugovor o državnoj granici između BiH i Hrvatske potpisan je prije 22 godine, ali nije ratifikovan, dok sa Srbijom još uvijek traju pregovori o ugovoru.