Kijev je potpuno u pravu ako iskazuje visok stepen nezadovoljstva ponašanjem Beograda. Bio bi u pravu i da to manifestuje kroz priznavanje nezavisnosti Kosova, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić. U razgovoru za Pobjedu ukazao je i na činjenicu da je Ukrajina u ovom slučaju pred teškom dilemom zbog pozicije Krima koji je anketirala Rusija.
– Problem je u tome što bi se Ukrajina dovela u jednu neugodnu situaciju jer zahtijeva podršku principima suvereniteta i teritorijalnog integriteta i odbija da prizna sve one okupirane djelove Ukrajine koji su prisajedinjeni Ruskoj Federaciji. To je onda negdje u suprotnosti – pojasnio je Jakšić.
Ova situacija je veoma kompleksna zato što saglasnost sa Kosovom na neki način izbija argument ukrajinskom predsjedniku Volodomiru Zelenskom u zahtjevu da se svi djelovi okupirane Ukrajine vrate pod vlast Kijeva. Zato Jakšić misli da neće doći do otvorenog priznavanja Kosova već da će Ukrajina, kao što je najavila, otvoriti kancelariju za vezu u Prištini – kakve imaju Srbija, Rusija, Grčka, Španija..
On je ukazao na to da je Ukrajina pod pritiskom Zapada ali i dijela sopstvenih političara da prizna Kosovo i da se na taj način zahvali snažnoj i nedvosmislenoj podršci u odbrani od ruske agresije.
– Ali istovremeno da posredno kazni Beograd zbog njegove proruske uzdržanosti i ambivalentene politike – koja u velikom broju slučajeva odbija da se pridruži, ne samo zapadnim sankcijama, nego i međunarodnim organizacijama, uključujući EU, i rezolucijama kojima se na bilo koji način kritikuje Rusija – ocijenio je spoljnopolitički komentator za Pobjedu.
Otvaranjem kancelarije za vezu u Prištini, Jakšić smatra da bi Ukrajina mogla da pokuša da izbjegne “zamku”.
– A da istovremeno zadovolji zahtjeve zapadnih partnera – dodao je on.
Podsjećamo, predsjednik spoljnopolitičkog odbora ukrajinskog parlamenta Oleksandr Merežko jedan je od potpisnika pisma koje su desetine političara iz Evrope i Sjedinjenih Američkih Država uputile zvaničnicima tražeći da se promijeni pristup u odnosu na Kosovo i Srbiju zbog toga što je aktuelna politika prema Beogradu isuviše blaga. On je saopštio da se u Kijevu pregovara o priznavanju Kosova.
Kosovo i Krim
I Kosovo i Krim tražili su samostalnost uprkos željama svojih “centralnih vlasti”. Ipak, ta dva slučaja se u mnogome razlikuju. Naprimjer, NATO je na Kosovu reagovao tek nakon značajnih dokaza o srpskom zlostavljanju Albanaca, uključujući masovna ubistva i deportacije, dok su proruske snage na Krimu intervenisale iako nije bilo zabilježenog nasilja nad etničkim Rusima u toj oblasti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao se upravo na kosovski presedan pravdajući se da “ako je nešto važilo za Kosovo može da važi i za Krim”. Zapadni lideri odbacili su njegove argumente ukazujući na to da je Kosovo jedinstven slučaj zbog velikog broja žrtava, dok su ruske akcije u Ukrajini okarakterisali kao suprotne međunarodnom pravu.
U julu 2010. Međunarodni sud pravde na zahtjev Srbije procijenio je da odluka o proglašavanju nezavisnosti Kosova nije bila nelegalna.