Ivermektin, potom favipiravir u nedozvoljenim količinama, zatim kombinacije kortikosteroida sa aspirinom, ali i hidroksihlorokin i hemomicin zajedno, terapije su koje građani Srbije sami sebi propisuju, ili ih koriste u dogovoru sa ljekarima koji rade izvan zvaničnog protokola i izlažu svoje pacijente riziku od ozbiljnih, često i fatalnih posljedica pogrešnog liječenja.
Trenutno se u svijetu radi više od 500 kliničkih studija, u okviru kojih se testira preko 80 ljekova, koji bi mogli da pomognu u terapiji koronavirusa.
Kada je u Srbiju stigao japanski lijek favipiravir, davao se isključivo u bolničkim uslovima, a onda su ljekari zaključili da ovaj medikament pomaže samo u prvih pet dana od pojave simptoma, pa se sada propisuje u kovid ambulantama. Međutim, favipiravir ne djeluje na sve oboljele podjednako.
„Mojoj supruzi nedavno je propisan favipiravir u domu zdravlja. Ljekar joj je naglasio da popije odmah osam tableta, potom četiri i tako redom. Međutim kad je popila prvu turu, ona joj je odmah razorila organizam. Pozlilo joj je, jedva se povratila, mislio sam da će pasti u komu. Poslije nekog vremena se malo smirila, bilo joj je bolje, ali više to nije pila. Kad je opet otišla kod ljekara, rekli su joj da nije smjela da prekida terapiju. Kasnije smo se konsultovali i sa drugim ljekarima, koji su nam rekli da ne znaju mnogo pacijenata koji su ga pili, a da nisu bili u bolnici i da poslije korišćenja ovog lijeka, moraju da kontrolišu biohemijske parametre rada jetre i bubrega. Jedna doktorka nas je čak savjetovala da uzme ivermektin jer je ispitan i samim tim bezbjedniji. Potpuno smo sluđeni i ne znamo više koga da slušamo“, piše čitalac Nova.rs Jovan Đurić, iz Beograda.
Osim što građani Srbije uzimaju „recepte doktora Gugla“, više vjeruju komšiji nego stručnom licu, čak i od ljekara dobijaju savjete za neprovjerene ljekove i njihove razne kombinacije.
“Favipiravir ima brdo neželjenih dejstava jer je antivirusni lijek i to je uobičajeno. Taj lijek je još na nivou istraživanja. Ima neku efikasnost samo prvih pet dana od pojave simptoma kovida, pa nema svrhe davati ga u bolnici, jer prođe previše vremena. Zato se sad daje u kovid ambulanti. Srbija je ovaj lijek dobila kao vid humanitarne pomoći ili smo ga kupili od Kineza, nisam siguran. Svakako to je japanski lijek, ali se proizvodi i u Kini, odakle je stigao i u Srbiju. Ono što me čudi, je kako je moguće da ga svuda ima u ogromnim količinama, a kod nas u bazi ljekova ga nema. Ljekari, od kako je počela pandemija, svašta propisuju, i mnogi se prave pametni. Ima kolega koji preventivno preporučuju ivermektin, pa kažu pacijentu da ako ga pije sedam dana, neće dobiti koronu. To je u rangu krivičnog djela. Ne treba slušati te internet stručnjake, i ove što se bave paramedicinom” objašnjava za Nova.rs dr Dejan Žujović, pulmolog.
Hidroksihlokorin i hemomicin
On ističe da građani često koriste i hemomicin u kombinaciji sa hidroksihlorokinom.
„Naši ljudi se druže sa apotekarima, svako ima svog apotekara koji će da mu ‘završi’ lijek preko veze. Ne trebaju im ni preporuke ljekara, ni recepti. Oni na svoju ruku piju antibiotik hemomicin i kombunuju ga sa hidroksihlorokinom, što može imati katastrofalne posljedice“.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u maju ove godine objavila je da privremeno odustaje od upotrebe hidroksihlorokina prilikom liječenja kovid pozitivnih pacijenta, a prije toga je u medicinskom časopisu „Lanset“ objavljen rad, koji navodi da među pacijentima koji su uzimali hidroksihlorokin i hlorikin postoji veći rizik od smrti i srčanih problema.
Deksametazon, pronizon i aspirin
Kortikosteroidi deksametazon ili pronizon, se u liječenju koronavirusa daju sistemski, ali ljudi ih često uzimaju bez recepta, ne znajući da ih čekaju ozbiljne zdravstvene posljedice ako ove ljekove ne doziraju ispravno.
“Ako uzimaju previše kortikosteroida, rizikuju visok šećer i pritisak, preforaciju čira na želucu i mnoge druge probleme. Kombinacija sa aspirinom je tek ubitačna jer znači smrt za želudac i prouzrokuje unutrašnje krvarenje” upozorava dr Žujović.
Prema riječima njemačkih stručnjaka, ako se deksametazon pije prije vremena, on koči, a može i da blokira rad imunog sistema, što u nekim slučajevima dovodi do još težeg toka bolesti.
Ivermektin
Na antivakserskim forumima, koji bukte od tema inspirisanih koronavirusom, posebno alternativnim liječenjem i sprečavanjem bolesti, članovi se uglavnom raspituju, gdje i kako da kupe lijek ivermektin.
“Meni je sestra donijela iz SAD. Kutija košta osam dolara i do sada sam ga preventivno pila, četiri tablete odjednom i nakon sedam dana opet četiri. Preventiva od kovida bar pola godine. Do sada sam se uspjela sačuvati od zaraze“, kaže izvjesna Vesna, sa foruma.
Naime, FDA (Uprava za hranu i lekove) u Sjedinjenim Američkim Državama, primila je više izvještaja o pacijentima kojima je bila neophodna ljekarska pomoć, i koji su završili u bolnici, nakon što su samoinicijativno uzimali ivermektin namijenjen konjima. FDA nije odobrila ovaj lijek za upotrebu u liječenju ili sprečavanju kovida-19 kod ljudi, a uzimanje velikih doza je opasno. Ivermektini, preparati za životinje se veoma razlikuju od onih odobrenih za ljude. Tablete se odobravaju za upotrebu kod ljudi za liječenje nekih parazitskih crva, a ivermektin aktuelne formulacije se odobravaju za ljudsku upotrebu po receptu samo za liječenje spoljašnjih parazita.
Ivermektin „za ljude“ u apoteci oko 15 eura
Poslije objava brojnih antivaksera na društvenim mrežama, u apoteci u Beogradu, u kojoj prodaju ivermektin “za ljudsku upotrebu”, a koji, kako oni podvlače „liječi kovid, kancer i mnoge druge bolesti… bez ikakvih nus pojava“, novinari Nova S pozvali su navedeni broj.
“Dobar dan, imate li ivermektin?” pitali su apotekarku koja se javila.
„Imamo“ odgovorila je.
„Koliko košta i mogu li da ga kupim bez recepta?“ pitali su dalje.
„Možete naravno, jedna bočica je 1.600 dinara (malo manje od 15 eura)“, rekla je apotekarka.
Onda je naglasila da im je velika gužva, pa da mora da ide, a mogu doći da kupe lijek bilo kad, i preknula im vezu. U pomenutim objavama, čak je navedeno da se lijek pije preventivno ponedeljkom, sruhedom i petkom i da se uzima sa cinkom.
Śećamo se kako je prije godinu dana pokojnom Amfilohiju uključen neki lijek koji nije imao nikakvih dozvola za upotrebu i kako se poslije toga nikad više, na svoje noge, nije diga iz postelje. Niko nije odgovarao zašto je u državnoj bolnici davat lijek koji nije bio odobren, Lijek koji je krijući bez uvoznih deklaracija stiga iz Srbije, a onda bez ikakvih dozvola uključen u terapiju teško bolesnom čovjeku, koji nije preživio tu exkurziju. Nikom više, poslije smrtnog ishoda Amfilohija, taj lijek nije davat niti ga je iko više smio pomenuti. Tužilaštvo ćuti, struka ćuti, a i Amfilohije i njegovo okruženje… Pročitaj više »