Nedjelja, 22 Maja, 2022
Rubrika:

IVANA STRADNER: “Situacija na Balkanu nije bila ovako opasna od devedesetih, ako se Evropa ne probudi, NATO i EU će platiti visoku cijenu”

Sukob na Balkanu jeste formalno završen prije više od 20 godina ali važna pitanja (npr. status Kosova kao i Daytonski sporazum u Bosni i Hercegovini) nisu riješena trajno i bilo je samo pitanje kada će se ona opet otvoriti.

“Evropska unija zbog svojih unutrašnjih problema kao što su Brexit, jačanje nacionalizma, migraciona kriza, pandemija… nema dovoljno kapaciteta da se bavi Balkanom dok Sjedinjenim Američkim Državama Balkan nije glavni prioritet. Trenutno, Velika Britanija razumije situaciju na Balkanu i nedavno je Richard Moore, direktor britanske tajne obavještajne službe, poznate kao MI6 rekao da je situacija na Balkanu zabrinjavajuća. Situacija na Balkanu nije bila ovako opasna od devedesetih i ako se i ostatak Evrope ne probudi, cijena koju će NATO i Evropska unija platiti, biće velika”, rekla je Ivana Stradner za Al Jazeeru Balkans.

Stradner je doktorica pravnih nauka s Berklija, te naučna saradnica Američkog preduzetničkog instituta u Washingtonu čiji je fokus rada međunarodno pravo i sigurnost.

Stručnjakinja je za Balkan, ali i odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, te ruski uticaj.

  • Kako komentarišete trenutne odnose između svjetskih sila, posebno Sjedinjenih Američkih Država i Rusije?

“Koliko god surovo zvučalo, prije svega treba napomenuti da unipolarni svijet predvođen Sjedinjenim Američkim Državama poslije Hladnog rata više ne postoji. Sada su na globalnoj pozornici pored Sjedinjenih Američkih Država, i Rusija i Kina sa svojim strateškim prioritetima i velikim globalnim ambicijama. Rusija nije glavna prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama, i Washington je najviše okrenut Kini. Rusija i Sjedinjene Američke Države imaju zategnute odnose već duže vrijeme, a politika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joe Bidena prema predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu je nastavak loše politike izolacionizma koju je predvodio Barack Obama i kasnije Donald Trump. Rusija je daleko od ozbiljne prijetnje po Ameriku u smislu konvencionalnog naoružanja. Ipak, mnogi zaboravljaju da je ključ moskovskog ratovanja zasnovan na informacionoj sigurnosti i ako pogledate ruske vojne strategije, vidjećete koliko cyber sigurnost ima prioritet. Rusija hoće da ima informacionu superiornost i u cyber svijetu je veoma uspješna. Za posljednjih nekoliko godina Moskva je izvršila nekoliko ozbiljnih ofanzivnih cyber napada na kritičnu infrastrukturu Sjedinjenih Američkih Država. Takođe, Rusija uspješno vodi psihološko-informaciono ratovanje preko društvenih mreža, koji je također ključ ruske strategije o informacionoj sigurnosti. Kada govorimo o Evropi, novi AUKUS savez (Australija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države) govori da Sjedinjenim Američkih Državama Evropa nije glavni prioritet tako da nas ne čudi što Rusija uspješno uspijeva da ostvaruje svoje ciljeve u Evropi.”

  • Zbog čega je Zapadni Balkan poligon za različite geopolitičke interese svjetskih sila?

“Balkan nije centar svjetske politike kako mnogi tu misle i od devedesetih region nije prioritet Zapada. Sjedinjene Američke Države su poslije devedesetih počele da se okreću ka Bliskom Istoku kao i sada Kini, tako da je Balkan daleko od prioriteta Washingtona. To je i prirodno jer je Evropa ta koja bi trebalo da se bavi regionom. Uprkos tome, odnosi svjetskih sila su u tenziji i to se odražava i na Balkan. Sukob na Balkanu jeste formalno završen prije više od 20 godina ali važna pitanja (npr. status Kosova kao i Daytonski sporazum u Bosni i Hercegovini) nisu riješena trajno i bilo je samo pitanje kada će se ona opet otvoriti. Kako smo opet u multipolarnom svijetu, velike sile traže svoje zone uticaja u Africi, Latinskoj Americi, jugoistočnoj Aziji… pa tako i na Balkanu koji je etnički i religiozno polarizovan i podložan unutrašnjim sukobima. Heterogenost postoji i u pogledu vanjskopolitičkih pretenzija. Naprimjer Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija su NATO zemlje dok Srbija de facto želi ostati izolovana od zapadnih struktura iako formalno želi ući u Evropsku uniju. Takođe, pristup Jadranskom moru kao i neposredna blizina vojnim bazama Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a čine region zanimljiv Rusiji. Takva ekonomska, religijska i sigurnosna heterogenost čini Balkan politički trusnim područjem, idealnim za dodatne turbulencije kako bi Moskva ostvarila svoje ciljeve. Kina takođe ima svoje jasno definisane ekonomske kao i sigurnosne ciljeve kroz širenje uticaja kroz “Put i pojas” a posebno u novim tehnologijama. Za razliku od Rusije, kojoj odgovara zamrznuti konflikt na Balkanu, Kini odgovara Balkan blizak Evropskoj uniji kako bi kroz region širila uticaj po Zapadnoj Evropi. Konačno, tu je i Turska koja kroz pragmatičnu politiku balansiranja pokušava da uspostavi ravnotežu između svojih ekonomskih interesa u Srbiji i religijskih i kulturoloških veza s Bosnom i Hercegovinom, Albanijom i Kosovom.”

  • Koji su to interesi Rusije u Bosni i Hercegovini?

“Iako Rusija često insistira na kulturološkim i religioznim sličnostima s Balkanom često se pozivajući na slovensko bratstvo, Vladimir Putin je pragmatični igrač i jasno je da u njegovom habitusu ne postoje prijatelji i neprijatelji već samo interes. Tako i u Bosni i Hercegovini, Rusija ima jasne strateške ciljeve i interese. Naime, generalno Balkan koristi Rusiji da se uruši kredibilnost NATO-a kao i Evropske unije. Najbolji način za to jeste kroz potpaljivanje etničkih sukoba iz unutra kako bi, ukoliko bi to preraslo u veći unutrašnji sukob, zapadne sile ostale zamrznute. Imajući u vidu Brexit, izolacionističku politiku Amerike i unutrašnje sukobe unutar Evropske unije, takav scenario je moguće zamisliti i u realnosti. Bosna i Hercegovina je savršeno tlo za ostvarivanje ovakvog cilja jer Daytonski sporazum nije riješio pitanje Bosne i Hercegovine do kraja. Danas, opet bosanskohercegovački entitet Republika Srpska želi svoju državu kroz otvaranje secionističkog pitanja kojeg povlači Milorad Dodik (član Predsjedništva Bosne i Hercegovine) kroz formiranje vojske i drugih institucija na nivou entiteta. Bosna i Hercegovina je religiozno heterogena i opet su aktuelne religijske nesuglasice i govori mržnje u zemlji. U situaciji gdje i hrvatski narod želi svoja prava kao i generalna frustracija Bošnjaka zbog toga što Zapad ne reaguje, a Evropska unija nije ispunila svoja obećanja, to doprinosi pogodnom tlu da se vatra još više podgrijava. Kada na to dodate manjak slobodnih medija kao i veliku korupciju u državi, to sve ide Moskvi u korist da kroz informacione operacije dodatno produbi razlike koje ako Zapad uskoro ne umiri, doprinijet će samo još većim tenzijama.”

  • Kako gledate na situaciju u Bosni i Hercegovini i je li trenutna politička kriza uticala da se zapadne sile više posvete ovoj zemlji?

“Situacija na Balkanu pa ni u Bosni i Hercegovini nije bila ovako napeta od devedesetih. Iako je retorika često oštra u regionu i prati predizbornu kampanju, ovog puta prijetnje Milorada Dodika secesijom nisu prazne riječi imajući u vidu da je pitanje bilo iznijeto pred Narodnu skupštinu Republike Srpske. Rusija podržava Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), a Turska Bošnjake, što omogućava dodatne igre kompeticije između Vladimira Putina i Recep Tayyip Erdogana. Za to vrijeme, Evropska unija zbog svojih unutrašnjih problema kao što su Brexit, jačanje nacionalizma, migraciona kriza, pandemija… nema dovoljno kapaciteta da se bavi Balkanom dok Sjedinjenim Američkim Državama Balkan nije glavni prioritet. Trenutno, Velika Britanija razumije situaciju na Balkanu i nedavno je Richard Moore, direktor britanske tajne obavještajne službe, poznate kao MI6 rekao da je situacija na Balkanu zabrinjavajuća. Situacija na Balkanu nije bila ovako opasna od devedesetih i ako se i ostatak Evrope ne probudi, cijena koju će NATO i Evropska unija platiti, biće velika.”

  • Može li Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, smiriti tenzije među političarima u Bosni i Hercegovini?

“Christian Schmidt u očima Kine i Rusije nije kredibilni visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini što je omogućilo i vlastima bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska da imaju sličnu retoriku. Rusija je poznata po tome što urušava povjerenje u institucije i demokratske procese i upravo delegitimizacija Schmidta je poen za Moskvu. On treba da nastavi da vrši vlast u skladu sa svojim ovlašćenjima, ali ne treba očekivati da on može da smiri tenzije imajući u vidu da nije priznat od strane Moskve kao ni bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. U ovoj situaciji ozbiljne napetosti gdje ni jedna od tri strane nije zadovoljna u Bosni i Hercegovini, mogu samo da smire zajedničke snage Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.”

  • Šta su donijele američke sankcije i kako će se odraziti na situaciju u Bosni i Hercegovini?

“I republikanci i demokrate su se složile da je korupcija najveća prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti i Sjedinjene Američke Države su donijele niz odluka kojima će se sprečavati pranje novca i korupcija širom svijeta kao i u samoj Americi. Na Balkanu vladavina prava je ugrožena što je dovelo do rasta korupcije i kleptokratije. U situaciji kada su sami lideri podložni korupciji, oni ne donose odluke koje su u interesu njihovih zemalja i samim time ugrožavaju i regionalnu i evropsku sigurnost. Uredba Joe Bidena je korak u pravom smjeru jer je mir na Balkanu ključ za mir u Evropi. Ove sankcije nisu embargo već targetiraju pojedince koji direktno ugrožavaju stabilnost. Ovakva politika sankcionisanja treba da se nastavi širom regiona poslije američkog sankcionisanja pojedinaca iz Albanije, Srbije i Bosne i Hercegovine. To je bitno zato što bilo kakva poslovna saradnja s njima nije dozvoljena. U zavisnosti od tipa sankcija, njihovi računi mogu biti zamrznuti i zabrana ulaska u Ameriku je takođe na snazi. Odluku sankcionisanja Milorada Dodika i ostalih pojedinaca je podržala i Velika Britanija. Da bi ove sankcije zaista imale još veću jačinu, bitno je da se napravi koalicija zemalja u okviru Evropske unije koja će podržati ove sankcije. Takođe, nastavak sankcionisanja medija koji destabilizuju region kroz informacioni prostor je od velikog značaja.”

  • Kako gledate na jačanje evropske desnice i koliko je trenutno realno proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkan te koje je rješenje za region, a posebno Bosnu i Hercegovinu?

“Evropska unija je uzimala sigurnost kontinenta zdravo za gotovo godinama. To ne treba da nas čudi jer posljednji put kada je Zapadna Evropa imala konflikt bilo je prije više od 70 godina. Kako bi Rusija ostvarila ciljeve u svom regionalnom prostoru, bilo je bitno oslabiti Evropsku uniju. Kroz podržavanje desničarskih opcija, stabilnost Evropske unije je i dalje pod znakom pitanja. S druge strane, kineski novac i investicije su namamile dosta evropskih država da žrtvuju svoje vrijednosti zarad ekonomskog prosperiteta. Takođe, treba pogledati strategiju Evropske unije za sigurnost iz 2016. godine, koja gotovo i da ne spominje dalje proširenje već govori o “principijelnom pragmatizmu” koji je očigledno osnova izolacionističke politike Unije. Stoga, Evropska unija treba da jasno odluči koji su konkretni ciljevi Unije na Balkanu jer status quo i zamrznuti status koristi Rusiji za urušavanje kredibilnosti Evrope. S druge strane, situaciju na Balkanu dobro razumije Velika Britanija i ovo će biti i test za London. Ipak treba napomenuti da ne možemo za sve da krivimo ‘Zapad’ jer ni Brisel, ni Washington ni London ne mogu da se bore za postojanje vladavine prava u regionu više od samih građana koji tu žive i koji često zažmire na korupciju i manjak slobode medija jer svaka promjena uvijek dolazi od samih građana.”

Najnovije

YouTube uvodi promjene za gledanje video snimaka

U posljednje vrijeme, kompanija YouTube uvela je nekoliko inovacija koje su dočekane sa podijeljenim mišljenjima. Prvo, ukinuta je mogućnost da korisnici ove društvene mreže...

Maks Ferstapen letio do nove pobjede, Lekleru otkazao bolid

Maks Ferstapen pobjednik je trke za Veliku nagradu Španije. Vozač Red Bula je u Barseloni slavio ispred klupskog kolege Serhija Pereza i Džordža Rasela iz...

Vladana Vučinić: Htjela sam da potrošim javni novac na najbolji način, da nastup bude...

Pjevačica Vladana Vučinić je u okviru takozvanog “Live Chit Chata” na zvaničnom Jutjub kanalu odgovarala na pitanja fanova u vezi sa nedavno završenom evrovizijskom...

SD: Ispitati navode o diskriminaciji pripadnika Uprave policije u Bijelom Polju

Socijaldemokrate Bijelog Polja pozvale su ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina da što hitnije pokrenu istragu kojom će se, kako su naveli,...

Jakšić sa zastavom Crne Gore proslavio prvo mjesto u Kotoru

Od petka do nedelje u Kotoru je održana Međunarodna brdska auto trka Kotor 2022. Obje trke, poznati kotorski automobilista Vasilije Jakšić je završio na prvom...

Najčitanije

Povezano

EU: Politički i bezbjednosno priključiti Zapadni Balkan, ubrzati put ka članstvu

Zamisli i predlozi za “političku”, “geopolitičku evropsku zajednicu” kao ključni cilj imaju da se Zapadni Balkan, Ukrajina, Gruzija i Moldavija, politički i bezbjednosno priključe...

Abazović sa Varheljijem u Briselu: Raduje nas spremnost EU da ekonomski i infrastrukturno pomogne razvoj CG i ZB

Raduje nas spremnost EU da ekonomski i infrastrukturno pomogne razvoj Crne Gore i Zapadnog Balkana, kroz Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan, istakao je premijer...

Varhelji: Proširenje garancija mira i stabilnosti Zapadnog Balkana

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji pozdravio je današnje prisustvo šefova diplomatija zemalja Zapadnog Balkana na sastanku Savjeta EU-a uz poruku da je regija strateški...

Čovjek zbog kog ni Zapadni Balkan ni Ukrajina neće ući u EU

Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je formiranje “Evropske političke zajednice” za zemlje koje imaju status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji ili žele da podnesu zahtjev...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve