Piše: Gordan DUHAČEK, Index.hr
Kada su nedavno posmrtni ostaci najmanje jedanaest osoba ekshumirani su iz masovne grobnice iz Domovinskog rata pronađene u blizini Vukovara, na području između sela Pačetin i Bobota, nije dugo trebalo da se u tom kontekstu spomene i Srbija. Za to postoji dobar razlog.
Tako je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ponovo upozorio nakon tematske sjednice saborskog Odbora za ratne veterane o problematici nestalih osoba u Domovinskom ratu da u procesu pronalaženja nema suradnje Srbije koja ne daje informacije o nestalima.
“U tematskoj raspravi na saborskom Odboru”, dodao je ministar Medved, “osvrnuli smo se i na poteškoće koje se prvenstveno manifestiraju zbog izostanka suradnje Srbije glede dostave informacija o sudbinama nestalih osoba, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je iznijelo sve informacije o naporima koje Republika Hrvatska čini u pogledu pritiska prema Srbiji.”
Srbiju su prozvali i predstavnici obitelji nestalih.
“Srbija se mora suočiti s počinjenim zločinima”
Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja i civila Ljiljana Alvir rekla je kako se još ne zna jesu li u pronađenoj masovnoj grobnici uz cestu Pačetin – Bobota branitelji ili civili te da će se “Srbija morati suočiti s počinjenim zločinima i izaći s podacima”.
Naporima nadležnih tijela RH do danas je riješena sudbina većine evidentiranih nestalih osoba, no još je uvijek nepoznata sudbina 1455 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 398 smrtno stradalih osoba, što ukupno čini 1.853 neriješena slučaja iz Domovinskog rata, navodi se na službenim stranicama Ministarstva branitelja.
Pitanje nestalih s bilateralnog može prijeći na europski nivo
Do 2019. godine u Hrvatskoj nije bilo jedinstvenoga zakona koji regulira traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu. Donesen je na inicijativu Tome Medveda te svjedoči o tome da Hrvatska ovu tematiku uzima ozbiljno i da očekuje mnogo bolju suradnju Srbije, koja pritom barem formalno želi ući u Europsku uniju. Bilateralni odnosi dvije zemlje se u svakom trenutku mogu prenijeti na viši, europski nivo.
U Zagrebu nitko o tome službeno ne govori, ali nije nemoguće zamisliti stvarnost u kojoj bi serija provokacija i eskalacija mogla dovesti do hrvatske blokade ulaska Srbije u EU, kao što je Slovenija iz svojih razloga učinila Hrvatskoj.
Loši odnosi Zagreba i Beograda
Javna prepucavanja između službenog Zagreba i službenog Beograda proteklih su godina postala standard međusobnih odnosa, u kojima sve više prostora zauzimaju namjerne provokacije.
Podsjetimo, naprimjer, na nepotrebnu aferu oko udžbenika, a onda i uzvratnu reakciju iz Hrvatske. Vijest da Srbija u svom udžbeniku negira samo postojanje hrvatskog jezika Grlić Radman komentirao je kao “doista sramotno ponašanje srpskih vlasti”.
Naime, u udžbeniku gramatike skupine autora S reči na dela za učenike osmih razreda navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, a da “Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski”.
Neshvatljivim Grlić Radman smatra ponašanje zemlje koja je kandidat za članstvo u EU, a krši međunarodni sporazum o pravima i zaštiti nacionalnih manjina iz 2004. čije je odredbe Hrvatska u potpunosti ispoštovala.
Grlić Radman o Srbiji: Nečuveno ponašanje
“To je izostanak poštovanja prema hrvatskoj zajednici koja je u Vojvodini snažna, jaka, bogata i koja je, ako gledamo povijesno, u Vojvodini autohtona. To nije samo nepriznavanje hrvatskog jezika već i krivotvorenje povijesti”, rekao je Grlić Radman te dodao da se “tamo spominju srpski Dubrovnik i srpska Dalmacija”.
“To je nečuveno i jednostavno ne možemo to razumjeti”, rekao je hrvatski ministar.
Radi se, ponovio je, “o kroničnom izostanku poštovanja i poštivanja, poštovanja prema činjenici, prema međunarodnoj faktografiji Hrvatske kao članice Europske unije, zemlje koja doista podržava i stabilnost susjeda i koja svim zemljama Zapadnog Balkana želi europsku perspektivu”.
Takve se situacije stalno ponavljaju. Invektive ministra policije Aleksandra Vulina prema Hrvatskoj ne treba ni posebno spominjati, one su postale redoviti dio njegovih javnih istupa.
Srbija ima svoje podržavatelje u Europskoj uniji
Ipak, ne treba zaboraviti da Srbija ima svoje podržavatelje u Europskoj uniji. Sada već bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je s Vučićem imala bliske odnose. Ona nije jedina. Vučić ima i dobre odnose s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
EU ne može razgovarati o svojoj sigurnosti i europskom identitetu bez Srbije, čije je članstvo u savezu geopolitički interes, rekao je ljetos na Bledu mađarski premijer Viktor Orban.
“Treba nam Srbija zbog geopolitike”, rekao je mađarski čelnik na Bledskom strateškom forumu, na panelu na temu budućnosti Europe.
“Srbija je ključna. Bez Srbije kao članice EU ne može se razgovarati o sigurnosti ili cjelokupnom europskom identitetu. Više nama treba srbijansko članstvo EU nego što to treba Srbiji”, zaključio je Orban.
Želi li Srbija uopće ući u EU?
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sudjelovao je na istom panelu kao jedini predstavnik države koja nije članica EU, uz šest europskih premijera, među njima i Andreja Plenkovića.
Vučić je naglasio kako je Srbija bila entuzijastična oko procesa pristupanja EU, ali “taj entuzijazam više ne postoji”.
No, ako taj entuzijazam ne postoji i ako Srbija nema namjeru tako brzo ući u EU, onda su hrvatske prijetnje o tome da će biti problema u pregovorima zbog nestalih jalove. Ne može se na nekoga vršiti pritisak nečime što mu nije važno, a već neko se vrijeme čini da Aleksandru Vučiću ulazak u EU nije na vrhu liste prioriteta.
O tome kako u Srbiji gledaju na pregovore s Europskom unijom o ulasku, kao i o pitanju nestalih razgovarali smo s pravnikom i aktivistom Milanom Antonijevićem, bivšim direktorom Fondacije Otvoreno društvo u Srbiji, te s Nemanjom Todorovićem Štiplijom, urednikom portala European Western Balkans, koji se bavi tematikom pristupa Srbije Uniji.
Milan Antonijević: Vlast u Srbiji građane preko medija uvjerava da se EU raspada
“Srbija ima još mnogo stvari koje mora uraditi da bi sva poglavlja bila otvorena, odnosno da bi se otvorili klasteri, kako se to kaže po novoj metodologiji. To je sve daleko od građana Srbije. Pitanje je i kakav je trend u Europskoj uniji, odnosno želi li EU otvoriti nove klastere u pregovorima sa Srbijom. Tu ulogu igraju i bilateralna pitanja, između ostalih i ona između Srbije i Hrvatske, ali i drugih zemalja u regiji. Sve to bi trebalo biti rješavano na mnogo konstruktivniji način”, kaže Milan Antonijević.
Sada je na dnevnom redu otvaranje klastera koji se bavi zelenom ekonomijom, Srbija čeka da se EU odluči na taj korak. Također se radi i na otvaranju klastera 23, koji se bavi vladavinom prava, te je raspisan referendum za promjenu Ustava. Prijedlog je dobio podršku Venecijanske komisije, napominje Antonijević.
“To su sve stvari koje unapređuju dokumente i zakone, ali treba se tek početi raditi na primjeni”, kaže Antonijević.
“EU je važna u Srbiji jer se na toj temi dobivaju izbori. Zanimljivo je da se prema građanima preko televizija s nacionalnom frekvencijom šalje poruka da se EU raspada, kada gledate njihove programe samo se o tome priča. Zato ne čudi što je oko 50 posto građana za ulazak u EU, što je očekivano zbog atmosfere koja se stvara u medijima”, objašnjava Antonijević.
“Imamo paradoksalnu situaciju u kojoj vlast stvara sliku o EU na takav način da se mogu naći razlozi zašto ne ulazimo u EU. Srbija zapravo mijenja zakone i tehnički provodi neke stvari koje EU traži, a građanima se nudi negativna slika o Uniji”, dodaje.
Nema borbe protiv korupcije
Ministrica europskih integracija Srbije je Jadranka Joksimović, političarka SNS-a koja se već godinama bavi Europskom unijom.
“Ona je politički imenovana, ali i poznaje temu. Treba podsjetiti da je ona bila zadužena u Srpskoj naprednoj stranci za odnose s EU još od samog osnivanja stranke. Nije na čelu tog ministarstva netko poput Aleksandra Vulina. Jadranka Joksimović je netko tko se dugo bavi europskim integracijama, a administracija koju imamo u ministarstvu je kompetentna”, smatra Antonijević.
Kao problem izdvaja činjenicu da Srbija nema glavnog pregovarača s EU te dodaje da to treba biti netko “upućeniji od aktualne ministrice”.
“Najvažnija u svemu je borba protiv korupcije, ali to se ne provodi”, kaže ovaj pravnik.
Pozitivna uloga Verana Matića kao Vučićevog izaslanika
Zanimalo nas je kako se u Srbiji gleda na tematiku nestalih, koja je Hrvatskoj očito vrlo važna.
“Srbija se u vezi pitanja nestalih jasno postavila. Imamo specijalnog izaslanika Verana Matića, koji je prava osoba na toj poziciji i koji se trudi svojim gestama poboljšati suradnju. Pokušava pomoći oko pronalaženja nestalih. I nedavno pronađena masovna grobnica može svjedočiti o toj suradnji, koliko znam oko toga postoji komunikacije između Srbije i Hrvatske”, smatra Antonijević, koji dodaje da među nestalima koji se traže postoje i Srbi.
“Pitanje nestalih je dvosmjerna ulica. Postoje zločini za koje nitko nije odgovarao i te stvari bi se trebale pokrenuti. Vodeći političari tu imaju najveću odgovornost. Rješavanje tih problema pomaže i da se ne vratimo na teren međusobnog okrivljavanja i kolektivne odgovornosti. Važno je u javnosti stvoriti klimu u kojoj bi ljudi koji znaju neke stvari bili spremni progovoriti o stvarima koje znaju”, ističe ovaj pravnik.
Zamjera činjenicu što se ministarstva pravosuđa Srbije i Hrvatske nisu sastala više od godinu dana.
“Da ne pričam o tome koliko je (ne)moguće zamisliti zajedničku sjednicu vlada Srbije i Hrvatske nakon izbora u Srbiji 2022. godine. Trebali bismo pokazati da smo zreli za Europsku uniju”, kaže Antonijević.
Nastavak teksta čitajte ovdje.