Glavna vijest u Srbiji juče bila je da je britanski list  Financial Times FT  objavio kako “Srbija munjevito ide naprijed”. Dugi, pohvalni tekst srpskoj ekonomiji i ministru finansija Siniši Malom prenio je najprije Tanjug, a potom i drugi mediji. Međutim, tekst iz koga smo mogli da saznamo da je Srbija jedna od “evropskih ekonomskih zvijezda”, nije objavio FT već magazin koji objavljuje ista firma (FT Group).

Siniša Mali (Foto: Tanjug/Bojan Štekić)

I još važnije: pomenuti izvještaj o Srbiji je zapravo plaćeni sadržaj – platili su ga Ministarstvo finansija, Privredna komora i nekoliko lokalnih samouprava. Tanjug piše da je u specijalnom dodatku FT kroz tri teksta i intervju sa Sinišom Malim predstavio uspjeh ekonomskih i fiskalnih reformi zemlje.

“Srbija se preporodila od 2012. godine kada je bila na ivici ponora i postala je stabilna ekonomija, koja kontinuirano bilježi rast stranih investicija i bruto domaćeg proizvoda, kao i pad javnog duga”, ocjenjuje britanski Financial Times“ , piše Tanjug.

Osim “ivice ponora“ koju je Tanjug “stavio u usta“ ovom listu, ostatak teksta – o rekordnom rastu BDP-a i stranih investicija, smanjenja nezaposlenosti, reformama, pogodnosti za investitore, procvatu automobilske i IT industrije – zaista predstavlja doslovan prevod djelova izvještaja o Srbiji.

Međutim, ne samo da je taj izvještaj pogrešno pripisan Financial Times-u, već nigdje nije naglašeno da je zapravo njegovu izradu platila država Srbija.

O čemu se zapravo radi?

Pomenuti specijalni izvještaj o Srbiji objavio je FDI magazin (FDI je skraćeno od Foreign Direct Investment). Ovaj magazin i FT dio su iste grupacije, ali su dvije različite novine, decidirana je urednica FDI-ja Kortni Fingar u izjavi za Raskrikavanje.

“FDI magazin je specijalizovana publikacija koju proizvodi FT Grupa, i iako je to “sestrinska publikacija“ lista Financial Times, to nisu iste stvari. Tražićemo da svi koji citiraju ovaj izvještaj ispravno navedu FDI magazin kao izvor”, kaže Fingar.

FDI: Razmatramo pravne mjere protiv srpskih medija

Urednica FDI Kortni Fingar kaže za Raskrikavanje da su mediji u Srbiji bez prava uzeli djelove njihovog izvještaja, promijenili određene riječi i smisao kako bi “stvorili netačnu predstavu“ i pogrešno pripisali tekst Financial Times-u.

“Trenutno se savjetujemo sa pravnicima kako dalje da postupamo sa odgovornima. Smatramo da će se dalje neprecizno prenošenje samo još više odraziti na kvalitet i kredibilitet srpskih medija”, navodi se u saopštenju urednice FDI, koja je posavjetovala medije da “prestanu sa tim“.

Izvještaj se sastoji od tri teksta – jedan je o rastu BDP-a, stranih ulaganja, broja zaposlenih, drugi je o procvatu automobilske industrije, a treći o procvatu IT industrije – i intervjua sa Sinišom Malim.

Novinar je Sinišu Malog pitao samo tri pitanja: kako to da je Srbija imala najviše grinfild investicija na svijetu 2019. godine, da li je moguće biti prijatelj sa svima i održati veze sa Kinom i Rusijom ako se priključimo EU i u kom sektoru ili projektima bi volio da vidi više stranih direktnih investicija.

Međutim, ono što je u njegovom tekstu praktično na početku naglašeno, ali ne i u srpskim medijima, jeste da je izrada izvještaja plaćena.

“Troškove izrade ovog izvještaja pokrili su Ministarstvo finansija Srbije, Privredna komora Srbije, Uprava za slobodne zone, Slobodna zona Subotica, Slobodna zona Svilajnac, Slobodna zona Užice, Slobodna zona Priboj i Slobodna zona Smederevo. Izvještavanje i uređivanje je nezavisno sproveo FDI magazin”, navodi se u izvještaju.

I urednica Kortni Fingar za Raskrikavanje tvrdi da je FDI potpuno nezavisno od bilo kakvog uticaja institucija koje su platile sproveo pomenuto istraživanje, kao i da je novinar bio u Srbiji dok je radio na tekstovima.

Kako se čuva nezavisnost kada neko naruči tekst?

Novinar Sebastijan Šehadi, autor ovih tekstova, za Raskrikavanje tvrdi da veoma pozitivan ton izvještaja nema ništa sa tim što je izvještaj plaćen jer, kako kaže, srpska ekonomija na makronivou stoji mnogo bolje nego prije pet godina.

Na pitanje kako je moguće očuvati novinarsku nezavisnost u situaciji kada mu neka institucija plaća da napiše tekst, Šehadi kaže:

“Svoju novinarsku nezavisnost čuvam time što imam potpunu kontrolu nad onim što je napisano. To je zakonska obaveza. Sponzor potpisuje izjavu o odricanju od odgovornosti (disklejmer)“, navodi Šehadi.

Tvrdi da bi imao potpunu slobodu da u izvještaju konstatuje da je ekonomska situacija u nekoj zemlji katastrofalna, a na pitanje zašto u tekstu, osim zvaničnih statistika i izjava ljudi iz institucija, nema i drugu stranu, odnosno glasove kritike, on objašnjava:

“Da, definitivno bih mogao da razgovaram sa nekim ekonomistom o ovome, zbog čega sam uključio i ekonomistu iz Evropske banke za obnovu i razvoj u izvještaj. Međutim, što se tiče grinfild investicija, ne može se poreći da je Srbija to obavila izuzetno dobro“, kaže on.

Urednica FDI Kortni Fingar nije željela da otkrije koliko je plaćeno za izradu ova tri teksta i intervju koji ukupno zauzimaju šest strana u magazinu.

Kako se može videti na njihovom sajtu, cijene oglašavanja kreću se od 4180 dolara za pola strane do 65.000 dolara za izvještaj od 16 strana sa naslovnom stranom.

Šta je FDI?

Ovaj magazin (izlazi dvaput mjesečno) bavi se stranim investicijama širom svijeta, kao i poslovnom klimom za ulaganje u određena područja, o čemu objavljuju vijesti, istraživanja i analize. Važan dio njihove publike su menadžeri i investitori koje informišu gdje su kakve mogućnosti za ulaganje.

Da bi privukli investitore i promovisali svoje lokacije za ulaganje, magazin omogućuje klijentima da se u njemu reklamiraju.

“Pomažemo agencijama koje promovišu investiranje, organizacijama za ekonomski razvoj i drugim vladinim tijelima da privuku investicije“, navodi se na sajtu FDI magazina.

Tako se u dijelu izvještaja koji govori o rastućoj automobilskoj industriji u Srbiji kao prednost navodi to što su tržište jeftine radne snage. To Tanjug nije prenio.

Kao prednost izvještaj ističe i subvencije. Magazin konstatuje da je srpska vlada naročito “velikodušna” prema velikim investitorima.

“Investitori mogu da dobiju između tri i sedam hiljada eura po zaposlenom, na primjer”, stoji u izvještaju.

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve